Aktivni sastojci krema za sunčanje ulaze u krvotok

51

Aktivni sastojci najčešće korištenih krema za sunčanje završavaju u krvotoku u mnogo većoj razini od trenutnih američkih smjernica. Ovo zahtijeva daljnje studije sigurnosti, zaključci su jednog manjeg istraživanja koje su proveli naučnici iz U.S. Food and Drug Administration (Američka administracija za hranu i lijekove, FDA), a prenosi Reuters.

Ovo nije bilo očekivano, jer se mislilo da ova sredstva ostaju na koži s obzirom da su namijenjena za povšinsku zaštitu.

Studija je objavljena u časopisu JAMA, pod naslovom „Effect of Sunscreen Application Under Maximal Use Conditions on Plasma Concentration of Sunscreen Active Ingredients“.

Dizajn studije

Ova studija je mala, na svega 24 dobrovoljaca (12 muškaraca i 12 žena), ali je prva takve vrste, odnosno, prva je u kojoj se istraživao put aktivnih tvari iz sredstava za zaštitu od sunca te je pokazano kako ove suspstance veoma brzo uđu u krvotok nakon nanošenje sredstva.

Dobrovoljci su podijeljeni u četiri grupe, od kojih je svaka dobila različitu formulaciju za zaštitu od sunca (losion, krema ili jedan od dva različita spreja za zaštitu od sunca). Istraživači su primijenili preporučenu količinu sredstva za sunčanje – 2 miligrama kreme za sunčanje po kvadratnom centimetru kože – na do 75% tijela svakog sudionika.

Sredstva su nanosili četiri puta dnevno u toku četiri dana. Testovi krvne plazme na aktivne tvari iz sredstava za sunčanje (oksibenzon, avobenzon, oktokrilen i u jednom sredstvu ekamsul) su pokazali da je koncentracija ovih tvari plazmi prešla preporučeni prag od 0.5 nanograma po mililitru (ng/mL).

Na primjer, utvrđeno je da je maksimalna koncentracija avobenzona 4 ng / mL i 3.4 ng / mL za dva različita spreja, 4.3 ng / mL za losion i 1.8 ng / mL za kremu. Naučnici nisu naveli proizvode koji su korišteni u studiji.

Šta to znači za nas?

Ova sredstva u obliku sprejeva, mlijeka i krema štite od Sunčevih UVA, a poneka i od UVB zraka, koje oštećuju DNK naših stanica što može rezultirati opasnim formama maligniteta, naročito melanomom. Ova sredstva dokazano štite od pojave ovog tipa maligniteta, međutim, novi nalazi stvaraju strah oko toga šta su sigurne doze zaštitnih sredstva.

Naučnici još ne znaju da li aktivne tvari iz sredstava za sunčanje u detektovanim dozama u krvnoj plazmi predstavljaju rizik po zdravlje. Stoga je potrebno uraditi veće studije koje bi pokazale koje efekte zaista ove tvari imaju u krvotoku, zaključak je naučnog tima koji je sproveo studiju.

Bitno je napomenuti da ovi rezultati nikako ne sugeriraju da bismo trebali prestati koristiti sredstva za zaštitu od sunca.

“Demonstracija sistemske apsorpcije iznad FDA-inih smjernica ne znači da su ti sastojci nesigurni”, kazali su dr. Robert Califf i dr. Kanade Shinkai u uvodu koji je pratio studiju u JAMA.

“Nalazi studije postavljaju mnoga važna pitanja o sredstvima za sunčanje i procesu, kojim industrija ovih sredstava, kliničari, specijalizirane organizacije i regulatorne agencije, procjenjuju koristi i rizike upotrebe ovih sredstava”, dodali su.

David Andrews, naučnik u neprofitnoj zagovaračkoj grupi za zaštitu okoline, pozvao je na temeljito testiranje sastojaka za zaštitu od sunca.

“Godinama se proizvođači sredstava za zaštitu od sunca odupiru zdravorazumskim mjerama sigurnosti za ove sastojke, a sada FDA predlaže da se ti sastojci podvrgnu dodatnim testiranjima kako bi ostali na tržištu”, rekao je Andrews.

Međutim, trgovinsko udruženje kompanija koje proizvode sredstva za njegu istaknulo je ograničenja studije i izrazilo zabrinutost da bi to moglo zbuniti potrošače.

Kreme za sunčanje u studiji korištene su u “dvostruko većoj količini od one koja bi se primjenjivala u onome što znanstvena zajednica razmatra u stvarnim uvjetima”, izjavila je Alexandra Kowcz, koja je se nalazi na čelu ove grupe.

Međutim, istovremeno, što zbog reklama, što zbog povećanja svijesti o štetnom dejstvu Sunčevih zraka pri prevelikom izravnom izlaganju, počeli smo koristiti i više sredstava za zaštitu nego proteklih decenija. Preporuke za nanošenje su da se ova sredstva nanose i u zimskim mjesecima tj. pri bilo kojem boravku na otvorenom.

Također, potrošači, ukoliko im ova studija izaziva zabrinutost, trebaju znati da neki sastojci za zaštitu od sunca ne ulaze u krv i smatraju se sigurnima. Tu spadaju cink oksid i titanijum dioksid – oba su sastojci tzv. mineralnih krema za sunčanje. Takvi proizvodi djeluju tako što reflektiraju svjetlost, a ne apsorbujući je kao što to čine kemijske kreme za sunčanje.

Također, nanošenje sredstava za zaštitu od sunca nije jedini način sprječavanja tumora kože: ostale mjere uključuju nošenje zaštitne, lagane odjeće i boravak u sjeni.

(VOA)