Amazon u opasnosti: Kriza iskorištena za ilegalno krčenje šuma, prijete i novi požari

11

Amazonska prašuma koja ima vitalnu ulogu u održavanju svjetske klime i pomaže u borbi protiv globalnog zagrijavanja, također pati od posljedica pandemije koronavirusa.

Krčenje šuma povećalo se za 55 posto u prva četiri mjeseca 2020. godine u odnosu na isti period prošle godine, jer su ljudi iskoristili krizu za ilegalnu sječu stabala, piše BBC.

Još i ranije su krčenje šuma, ilegalno miniranje, uklanjanje zemljišta i požari bili na najvećem nivou u posljednjih 11 godina. Naučnici kažu kako se prašuma približava tački s koje nema povratka, nakon čega Amazon više neće funkcionirati kako bi trebao. S druge strane, devet zemalja koje dijele ovaj jedinstveni prirodni resurs ne posvećuju se dovoljno razvoju strategija kojima bi spriječile krčenje šuma.

Najveća prašuma na svijetu dom je 33 miliona ljudi i hiljada vrsta biljaka i životinja. Otkako se koronavirus proširio Brazilom, najveći dio zemlje koji pripada slivu rijeke Amazon zabilježio je najveću stopu zaraze. Ovaj dio Brazila također ima najnerazvijeniji zdravstveni sistem.

Kao i drugi dijelovi svijeta, i Brazil se suočio s mjerama blokade, fizičke distance i ograničenja putovanja radi sprečavanja širenja virusa. Ipak, mnogi aktivisti koji rade na zaštiti rezervi prašume, povukli su se s terena, kaže Jonathan Mazower iz Survival Internationala, omogućavajući drvosječama i rudarima da pristupe ovom području.

U mjesecu aprilu, kada su države počele donositi mjere izolacije jer je porastao broj slučajeva koronavirusa u SAD-u, krčenje šuma u Amazonu povećalo se za 64 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine, pokazuju preliminarni satelitski podaci Agencije a svemirska istraživanja INPE.

Podsjećamo da su prošle godine razarajući požari opustošili amazonske šume. Nova sezona požara, koja inače počinje od mjeseca juna, najviše brine stručnjake. Kako kažu, novi požari mogli bi se podudarati s vrhuncem krize koronavirusa.

Brazilske vlasti počele su raspoređivati svoje trupe u regiji Amazona kako bi zaštitili prašumu, suzbili ilegalna krčenja šume i šumske požare. Ipak, kritičari smatraju da bi vladina retorika i politika zapravo mogle ohrabriti drvosječe i ilegalne rudare da nastave sa svojim aktivnostima.

Još i prije ovogodišnjeg porasta krčenja šuma zabilježen je rast ilegalnih aktivnosti u šumama koje se prostiru u devet amazonskih zemalja. Brazil i Bolivija našli su se među prvih pet zemalja koje su izgubile primarne šume u 2018. godini, a obje zemlje zabilježile su i dramatično povećanje šumskih požara. Međutim, to nije jedini problem.

“Govoriti o krčenju šuma samo kada govorimo o gubicima u području Amazona ja nazivam velikom zelenom lažom. Uništavanje amazonskih prašuma do sada je puno veće od 20 posto, što je postotak koji se spominje u medijima”, kaže klimatolog Antonio Donato Nobre.

Naučnici upozoravaju da bi nastavak krčenja šuma mogao imati ozbiljne posljedice na klimatske promjene.

“Gubitak svakog hektara šume znači da dio ekosistema prestaje funkcionirati, a to utječe na ostatak šume”, kaže Erika Berenguer, stručnjakinja za prašume sa Univerziteta u Oxfordu.

Pojedina istraživanja povezuju krčenje šuma sa porastom bolesti koje prenose komarci, kao što je malarija. Proces razgradnje tjera insekte da traže druge izvore hrane zbog čega se oni približavaju gradskim naseljima.

Porast temperature također bi mogao dovesti do više srčanih i respiratornih bolesti povezanih s toplotom. Iz Mreže za istraživanje klime Red-Clima upozoravaju da bi do 2070. godine moglo doći do povećanja temperature u regiji Amazona za 8 stepeni Celzija.

Izvor: Klix.ba/ Index.ba