ANALIZA POKRETA ODGOVOR Izborni rezultati i stanje Bošnjaka povratnika u RS

188

Pokret “Odgovor” je predočio Analizu izbornih rezultata i stanja Bošnjaka-povratnika u RS-u nakon izbora 2018. godine. Iz “Odgovora” poručuju da predočene činjenice ne služe za ‘upiranje prstom’, već kao pregled realnih činjenica koje oslikavaju stanje na terenu i budućnost opstanka bošnjačke povratničke zajednice.

“U našoj Analizi se potvrđuje da je od 25 914 važećih glasova putem pošte za područje RS-a tek manje od 9 hiljada otišlo takozvanim ‘probosanskim opcijama’ u izborima za Narodnu skupštinu RS-a. Još jednom se potvrdilo da dominantan broj glasova iz pošte dolazi iz Srbije i Hrvatske, a ne – kako se to nastoji predstaviti – iz bošnjačke dijasporske zajednice. To upućuje da je manje od trećine glasova iz dijaspore išlo ovim strankama. Koalicija ‘Zajedno za BiH’ je ostvarila 4915 glasova putem pošte, a Proevropski blok 3219 glasova. Pored njih tu je i BHNL sa 293 glasa poštom i PDA 355 glasova”, stoji u analizi “Odgovora”.

“Koalicija ‘Domovina’ je 2014. osvojila 34 583 glasa, a ‘Zajedno za BiH’ 29 556. Uz loše politike i kadroviranja, pokazuje se također da glasački ‘univerzum’ probosanskih snaga u RS-u ne prelazi 45 000, od čega dijaspora ne prelazi 1/5 glasova”, dodaju iz “Odgovora”

.Iz “Odgovora” poručuju da ne postoji nikakav motivator da SDA ide u široke dogovore o koalicijama, budući da je izborni prag u RS-u negdje iznad 20 500 glasova. a da ova stranka osvaja dominatan broj glasova.

“Svaki pregovori slabe im poziciju, zbog čega ne treba očekivati nove ‘široke zajedničke liste’ u skorijoj budućnosti, dok povratnička zajednica ne dođe ispod cenzusa”, pojašnjavaju.

“Pored sigurnog ‘po jednog’ mjesta u Prijedoru i istočnoj Bosni, broj glasova u drugim krajevima i prelazak izbornog praga osigurava najmanje dva dodatna mjesta u NSRS preko kompenzacija. Kada se na to nadoveže etnički minimum, taj broj od 4 zastupnika je 100% zagarantovan u svakom scenariju. Na to se 2014., ali i sada 2018. osigurao dodatni zastupnik tako što lista ima Hrvata u vrhu, koji onda ne uzima iz tog minimuma ‘bošnjačke kvote’. Motivacija ne postoji da neko radi na mobilizaciji, jer ako kandidat iz Doboja ne prođe direktno ima sigurnu kompenzaciju, a ako prođe direktno – onda lista ne dobije taj kompenzacijski mandat i računica se svede ‘na isto’. Ovo je trajno stanje koje se neće mijenjati u godinama pred nama”, opisuju iz “Odgovora

.Iz “Odgovora” upućuju i na negativni trend da lideri osvajaju manje glasova od stranaka koje ih podržavaju. S jedne strane se to desilo Ahmetoviću i Čavki u Proevropskom bloku, ali i Salkiću po drugi put.

“Ramiz Salkić je osvojio 21 116 glasova, što je za osam hiljada manje od koalicije “Zajedno za BiH” koja ga je podržala. Isto se dogodilo i 2014. godine, kada je imao 10 hiljada glasova manje od koalicije “Domovina”. No, ni to ništa ne znači, jer je bilo dovoljno osigurati više kandidata u opoziciji da šanse za pobjedu budu nemoguće. Ne trebamo dodati da je on rukovodio operacijom mobilizacije dijaspore, te time javnim sredstvima kontrolisao izborni proces, a opet napravio očajan rezultat u odnosu na logistiku koju je imao na raspolaganju”, pojašnjavaju iz ‘Odgovora’.

“Pet zastupnika u NSRS i potpredsjednik u trenutnim odnosima ne mogu pregovarati ni za kakve velike reforme, jer nijedan od blokova nije spreman napraviti ustupak poput naprimjer imenovanja nestranačkog ministra prosvjete i kulture, reforme obrazovanja, osiguranja nove politike nediskriminacije u zapošljavanju. Entitet RS nije Makedonija, pa da opozicioni blok ide sa etničkom manjinom u uklanjanje vladajuće nacionalističke bulumente, jer su i sami takvi”, dodaju iz “Odgovora”.

“Zbog svega rečenog, za bošnjačku povratničku populaciju će i dalje ključna tačka vlasti biti Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, s obzirom da ova institucija raspolaže sa najvećim budžetom i najširim programom rada sa povratnicima. Komunikacija s institucijama RS-a će ostati na nivou formalnosti, što će dalje ohrabriti društveno isključivanje Bošnjaka iz važnih političkih procesa u RS-u. Nužno je raditi na strateškom jačanju ove institucije, većem budžetu u Federaciji, jer drugačije – povratka i opstanka neće biti”, napominju iz “Odgovora”.

“Nakon gubitka načelnika u Srebrenici te kontinuiranih političkih obračuna i unutar same SDA, lokalni izbori će imati još slabiju mobilizaciju nego oni 2016. godine, a trendovi iz 2018. poručuju da će brojevi dalje padati. Iseljavanje mladih će se nastaviti, obrazovani će tražiti prilike u Federaciji, a povratničke zajednice će se fokusirati na poljoprivredu, te mala i srednja preduzeća – koja bez podrške FMROI-ja neće moći osigurati trajnu samoodrživost, tržište i širenje. Sve ovo su konačni rezultati, ne samo izbora ovog oktobra, već stanja na terenu. Tu krivce ne treba tražiti u nekoliko lokalnih političkih moćnika koji su se i na ovim izborima borili za par sitnih pozicija u RS-u, već prirodni razvoj nestanka jednog naroda nakon genocida, ratnih zločina i 20 godina politike etničke diskriminacije i segregacije u ovom bh. entitetu”, zaključuju iz “Odgovora”.