Iako zaustavljanje odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovine, deklarativno, predstavlja prioritet svih nivoa vlasti način na koji posluje Agencija za rad i zapošljavanje BiH je potpuna suprotnost tome.
Činjenica da građani koji bi činili radnu snagu odlaze ima negativne efekte na ekonomiju, dolazi do nedostatka radne snage i ograničeni su potencijali talenta za pokretanje novih poslova i firmi.
Ako ne želite u Njemačku, možete u Rusiju
U srijedu, 19.2.2020. godine, održan je sastanak između predstavnika Agencije za rad i zapošljavanje BiH i delegacije Savezne službe za rad i zapošljavanje Ruske Federacije. Na sastanku je razgovarano o stanju na tržištima rada dvije države, te je direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Muamer Bandić, predstavio, kako kaže, pozitivna kretanja na domaćem tržištu rada.
Na sastanku je zaključeno da se razmjena informacija sa tržišta rada i iskustava u radu dvije institucije pokazala kao odlična praksa, te će se ova saradnja nastaviti i u narednim godinama. U cilju detaljnog upoznavanja sa tržištem rada u BiH, Agencija za rad i zapošljavanje BiH je za predstavnike Savezne službe za rad i zapošljavanje Ruske Federacije organizirala sastanke sa predstavnicima Federalnog zavoda za zapošljavanje gdje je razgovarano o konkretnim programima na tržištu rada, usmjerenim ka zapošljavanju mladih osoba i osoba sa invaliditetom, te o modelima saradnje sa poslodavcima.
„Koliko god bila različita tržišta rada u našim državama svjesni smo da postoje i mnoge stvari koje su veoma slične: poput problema zapošljavanja mladih ili zapošljavanja teško zapošljivih grupa na tržištu rada. Zbog toga je bitna razmjena iskustava i modela rada jer na taj način unapređujemo rad naših institucija, a samim tim i našu efikasnost na tržištu rada“, rekao je direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Muamer Bandić.
Umjesto da šaljemo, potrebno je da vraćamo radnu snagu u BiH
Agencija koja je osnovana 2003. godine, kao samostalna upravna organizacija u okviru institucija Bosne i Hercegovine, na svojoj web stranici može se pohvaliti skoro isključivo aktivnostima kojima promoviše i pomaže odlazak ljudi iz zemlje.
Kao što se iz prikaza može vidjeti, stranicom dominiraju simboli Njemačke, njihovih institucija i zavoda za zapošljavanje. Čak su u većini u odnosu na simbole države Bosne i Hercegovine, čije interese bi Agencija za rad i zapošljavanje trebala štititi i promovisati.
Uz vijesti o terminima za intervjue naših medicinskih radnika zainteresiranih za odlazak u Njemačku te promjenama u procedurama zapošljavanja srednjeg stručnog osoblja u ovoj zemlji, mogu se i pronaći vijesti o broju nezaposlenih osoba u državi BiH. Neko maliciozan bi mogao napisati da nadležna državna institucija za rad i zapošljavanje problem nezaposlenosti rješava promovisanjem njihovog zapošljavanja u drugim zemljama.
Sam zakon prema kojem radi ova agencija i koji definiše njene nadležnosti u svom članu 6. velikom većinom obuhvata međunarodne obaveze i saradnju, što ne znači da sama agencija nema svoju svrhu i funkciju. Ipak, njen aktuelni rad, ako je vjerovati vidljivim pokazateljima, ne izgleda svrsishodno i dobronamjerno po samu državu, njen društveni i ekonomski život.
“BiH trenutno ima zaključena tri međudržavna sporazuma o zapošljavanju i to sa Slovenijom, Srbijom i Katarom te još jedan međuinstitucionalni dogovor na koji su saglasnosti dali Vijeće ministara BiH i Savezna vlada SR Njemačke, koji se odnosi na mogućnost posredovanja u zapošljavanju osoba sa završenom srednjom medicinskom školom u SR Njemačkoj. U svim ovim sporazumima Agencija za rad i zapošljavanje BiH je ključna institucija koja omogućava realizaciju sporazuma”, kažu iz Agencije za Klix.ba.
Kažu i kako su u 2019. godini troškovi posredovanja u zapošljavanju naših građana u inozemstvu iznosili 189.000 KM, a godinu ranije ti troškovi su iznosili 242.000 KM. Budući da je u prošloj godini broj posredovanja u zapošljavanju bio manji, time su i troškovi bili manji.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako u vremenu kada ne samo radnici, već i generalno stanovništvo masovno napušta BiH u potrazi za boljim uslovima života, naša vlast bi trebala redefinisati ulogu pojedinih državnih institucija koje se bave oblašću zapošljavanja i posredovanja u odlasku radnika iz zemlje.
“Posljednjih godina se drastično pogoršao omjer zaposlenika u odnosu na radnu snagu, sa 72,5% na 81,63%, a što je direktna posljedica odlaska radne snage, jer nam se broj radne snage smanjio za 113.000 u periodu 2014.-2018. S obzirom na to da država trostruko gubi odlaskom radnika u inozemstvo i to kroz ulaganje u obrazovanje, čiste poreske gubitke i gubitke na način da ostaje bez potencijala za rad, dovodi se u pitanje aktivno promovisanje odlaska naših radnika, kada smo došli do faze da moramo uvoziti radnu snagu iz inozemstva”, smatra Hadžić.
(Index.ba/Klix)