Igranje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na kinesku kartu je dio političke taktike kako bi i od zapadnih partnera dobio više, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dimitar Bećev (Bechev), istraživač Atlantskog savjeta i profesor Univerziteta u Severnoj Karolini.
“Vučić govori ono što ljudi u Srbiji žele da čuju i na taj način mobiliše javno mnijenje. Uz taj antizapadni stav to je trenutno vrlo lahko uraditi. Niko ga neće kazniti zbog toga što radi, ali to nije isplativo na duže staze. Srbija najviše novca dobija od EU i zemalja članica, da ne govorimo o trgovinskim preferencijalima, koje Kina ne nudi i Srbija nije konkurentna na njenom tržištu,” ističe Bećev.
On smatra da bi recesija u evrozoni, dovela do stagnacije na Zapadnom Balkanu.
“Ako budemo ponovo morali da se borimo sa ekonomskom recesijom kao 2008., imat ćemo još izraženiji status kvo nego ranije, u vidu autoritarnog načina vladanja i nacionalizma. To ne znači nužno konflikt, ali ćemo svakako vidjeti radikalni govor mržnje u javnoj sferi, porast korupcije i slabljenje uloge EU kao promotera demokratije”, smatra Bećev.
Imajući u vidu da proces proširenja EU traje već dugo, uz nadolazeću ekonomsku krizu, možemo pretpostaviti da će zamor od proširenja među članicama evropskog bloka biti još veći nego do sada. Srbija je shvatila da je članstvo u EU daleka budućnost.
Da li je sve ovo samo još jedno Vučićevo političko manevrisanje ili zaista najava da Srbija može ij orijentaciju, pa čak i odustane od evropskih integracija?
Bećev: Ne mislim da će Srbija odustati od te ideje jer je članstvo u EU i dalje na stolu. Ipak, ne mislim da će biti novog proširenja do 2027. godine, kada se završava sedmogodišnji budžetski period.
Prema najoptimističnijem scenariju, Srbija i Crna Gora vjerovatno imaju šanse da postanu članice do kraja decenije, ali postoji mnogo otvorenih pitanja. Problem odnosa sa Kosovom do tada mora biti riješen. Također, ko zna šta će se dogoditi sa Evropskom unijom do tada.
Vučić je lider koji mora da se bavi trenutnom situacijom i izazovima, a ne onima koji će doći u 2030. godini. Dakle, na kratki rok, ne morate da odustanete od članstva u EU, ali ni od saradnje sa Kinezima i Rusima ili bilo kim drugim ko je spreman da uloži novac. Ne radi se ovdje o odsustvu evropske perspektive, već o vremenskoj distanci. To je proces koji dugo traje, dok Kinezi novac donose danas, a to pomaže da dobijete izbore već sutra.
Koliko je Vučićeva pozicija bolja od Orbanove?
Bećev: Zbog ove epidemiološke krize, vlade su donijele niz mjera u cilju njenog suzbijanja. Međutim, imamo primer Mađarske gdje je parlament omogućio premijeru Viktoru Orbanu da vlada uredbama. Mnoge međunarodne organizacije upozoravaju i na jačanje autoritarnih tendencija i u još nekim članicama EU, kao što je Poljska, ali i aspirantima sa Zapadnog Balkana.
Da li će nakon ove krize i zatvranja granica, nacionalisti i populisti dobiti još veću podršku?
Bećev: Odogovor na to pitanje još uvijek nije jasan. Mislim da je situacija na Balkanu nešto drugačija nego u Mađarskoj. Vučić se ne suočava sa istim izazovom kao Viktor Orban jer ima mnogo jaču kontrolu u zemlji.
S druge strane, opozicija u Mađarskoj je ostvarila značajne pobjede na lokalnom nivou, uključujući i Budimpeštu, tako da postoji ta takmičarska dimenzija, odnosno pritisak na Orbana. Stoga on želi da osigura svoju vlast u naredne dvije godine, jer kada zakon stupi na snagu neće biti mogućnosti referenduma ili izbora u doglednoj budućnosti.
Vučiću, da bi dobio sljedeće izbore, ne treba ovakav zakon jer je opozicija daleko slabija i razjedinjena. Naravno, pomenute mjere osnažuju njegovu poziciju, ali ne mora da ide tako daleko da bi ostao na vlasti.
Podsjetit ću vas da je Fridom haus 2019. godine umanjio indekse i za Srbiju i za Mađarsku i svrstao ih u djelimično slobodne države. Dakle, uslovi su generalno jako loši. Neće se autoritarizam desiti zbog krize, on je već tamo.
Doći će do pogorošanja, ali i bez koronavirusa situacija je tamo bila jako loša.
Vidite li u slučaju Srbije i Kosova, nakon velikog angažmana SAD u poslednje vreme, mogućnost za dogovor? Osim spora Beograda i Prištine, situaciju dodatno otežavaju i politički sukobi na samom Kosovu.
Bećev: Ne vidim. Tako je već godinama. Vučić ima odličan argument kada kaže, ja sam spreman da pregovaram, ali nemam sa kim na drugoj strani, oni nisu ispunili ni ono što su obećali. Sada je to realnost i u Prištini nema saglasnosti oko pregovora.
To i nije tako loše za Vučića koji kupuje vrijeme jer Srbija nema kontrolu nad Kosovom, ali i argument da to nije krivica Srbije, da se druga strana ne ponaša pravedno, uvodi restriktivne mjere i takse. Također, i američka administracija trenutno ima blagonakloniji stav prema Srbiji.
Ako razmišljamo kao političari, taktički i trenutno, a ne dugoročno, srpski lideri su u dobroj poziciji i krivicu mogu da svaljuju na kosovsku stranu. Milsim da će Vučić profitirati u ovoj situaciji.
(RSE)