Na urbanističkom projektu “Bjelašnica II” završena je kompletna infrastruktura. U toku je izgradnja objekata i kada se završe, projekat će se okončati asfaltiranjem puteva. U međuvremenu se vodi borba ko će i šta će graditi na olimpijskoj planini, a učesnici su Vlada Kantona Sarajevo i Općina Trnovo.
Damir Filipović, ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, glavni je kočničar kapitalnih projekata koje smo planirali uraditi, tvrdi načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo.
– Zemljište na Igmanu i Bjelašnici proglašeno je građevinskim zemljištem 1982. godine. Na ovim olimpijskim planinama u dijelu u kojem je vlasnik Općina Trnovo nije izgrađen niti jedan bespravan objekat. Općina prodaje investitorima samo građevinske markice u skladu sa planom. Mi smo jedini u BiH, gdje u roku od 30 dana, kad investitor kupi prostor, dobije dozvolu, mora platiti zemlju, rentu, uređenje i postojeće uređenje. Općina prije prodaje određene parcele uradi kompletnu infrastrukturu i onda se mogu graditi objekti. Sa ministrom Filipovićem jednom sam razgovarao i pitao ga zašto nam Vlada i on lično koče projekte i od njega sam čuo samo nebuloze – kaže Berilo i pojašnjava:
– Prilikom donošenja Prostornog plana Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, zahtijeva od Općine da uradi i Strategiju utjecaja na okoliš. Mi to moramo uraditi iako to zakon ne propisuje i to je klasično blokiranje općinskog projekta i zaustavljanja razvoja općine, a namjera im je da svojim zahtjevima koje ne propisuje zakon uspore realizaciju naših projekata, koje blokiraju već godinu. Na projektu Kolijevka već smo mogli prodati sve lokacije za izgradnju i sve radove završiti za pet godina, kao i projekte Štinjeg dola i Sportskog centra i sve to prodati, ali opstrukcije traju. Ne dozvoljavaju nam da napravimo parking u Babinom dolu da posječemo šumu, a to je općinsko građevinsko zemljište i pravdaju se da se preklapamo u poslovima – kaže načelnik Trnova.
Što nekome smeta gradnja na Babinom dolu kada se sve radi po zakonu, sa urađenom infrastrukturom i poznatim investitorima. U vrijeme bivše Vlade KS, Općini je naloženo da za projekat Poslovno-sportskog centra uradi Studija za krčenje šume. Dostavimo Studiju aktuelnoj Vladi, a oni nam kažu da uradimo Stratešku procjenu, a to ne piše u zakonu, dodaje načelnik.
– Mi ćemo nastaviti izgradnju gdje je to zakonom dozvoljeno i ne može nas niko zaustaviti u razvoju općine Trnovo. Nama ne treba Kanton Sarajevo, a ni Federacija BiH da nam pomažu u razvoju, mi to možemo sami i to smo pokazali. Najveće kapitalne investicije u Kantonu Sarajevo su u Trnovu. Mi proizvodimo pare i imamo budžet 28 miliona maraka, a u kapitalna ulaganja iz budžeta potrošimo 80 posto sredstava. Mi kupimo, uredimo i prodamo i tako zarađujemo. Na Bjelašnici svaki metar separatne, prati metar kišne kanalizacije. Tako kvalitetno se ne pravi infrastruktura ni na skijalištima u Austriji. Na svakom parkingu na Bjelašnici mi smo ugradili separatore za prečišćavanje vode, koji se moraju ugraditi jer tako zakon propisuje. Kako na sportskom terenu ZOI’84 zimi parkiraju automobile, a nemaju separator? Kantonalna inspekcija nikada nije reagovala, pa čak ni upozorila odgovorne u ZOI-ju da se tu ne može parkirati – poručuje Berilo.
Općina Trnovo planira da izgradi prečistač vode na Grkavici. Odabran je izvođač radova i taj projekat finansira Republika Slovenija 40 posto i po 20 posto Kanton Sarajevo, Federacija BiH i Općina Trnovo.
– Vidjet ćemo hoće li KS i FBiH dati dogovorena sredstva. Ako nam i ne daju, Općina će to sama finansirati. Ovo bi bio treći prečistač vode na teritoriji općine Trnovo. Stepen izgrađenosti Regulacionog plana Bjelašnica samo je 1,8 posto. Na Igmanu prema Regulacionom planu stepen izgrađenosti bit će ispod jedan posto. Regulacioni plan Grkavica koji se još nije počeo implementirati neće biti veći od 0,3 posto. Sve ostaje i dalje pod šumom i pašnjacima i Općina Trnovo samo gradi i urbanizuje male dijelove Bjelašnice i Igmana. Kritičari onda pričaju kako se uništava planina betonom bez ikakvih argumenata. U Babinom dolu projektuju naši najbolji arhitekti, pa kako sve što se izgradi može biti loše. Ima li i jedno mjesto u svijetu gdje su se održale zimske olimpijske igre da nisu izgrađeni objekti, odnosno izgrađen zimski centar – pita Berilo.
Načelnik Trnova kaže da neće nikada dozvoliti da se od njihovog grunta i imovine napravi nacionalni park.
– Općina je dala 32 posto svoje teritorije u zaštićeno područje, naka daju i drugi. Vidjet ćemo kako će Federacija BiH upravljati zaštićenim područjem i koliko je novca do sada uložila u kanjon Rakitnice koji je proglašen zaštićenim područjem 70-ih godina prošlog stoljeća. Nisu nikada ni marku uložili, a neće ni u ovo zaštićeno područje koje smo im dali. Mi smo uradili i prečistač vode na ulazu u kanjon Rakitnice. Mi želimo da budemo urbano područje i kome to smeta. Naša je općina u 20 proteklih godina uradila više projekata nego što je Kanton Sarajevo izgradio u Gradu Sarajevo – tvrdi Berilo, piše Faktor.