Bivši guverner CBBiH Kemal Kozarić: Vjerujem u snagu Turske i njene institucije

48

Bivši guverner Centralne banke BiH i doskorašnji dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Kemal Kozarić kazao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) da što se tiče krize oko turske lire, ne vjeruje da to može direktno uticati na BiH, posebno na finansijski sektor.”

Ziraat banka je ovdje aktivna. To jeste državna banka, ali srednje veličine, koja raste umjereno i mislim da je do sada solidno pozicionirana i da nema niti bi trebala da ima neke velike probleme u percipiranju svojih klijenata. Moguće da će biti nekih manjih kreditnih pozicioniranja nego što je bilo ranije, ali generealno ne očekujem da ona može ući u neki problem. Jer, to je banka koja ima također jedan odmjeren rast i mislim da je dobro pozicionirana na bh. tržištu i tako da neki manji kreditni rast može da bude, ali generalno ne vidim da bi mogao biti problem”, poručio je Kozarić.

Što se tiče konvertibilne marke, BiH je, kaže Kozarić, vezana za euro kao sidro valutu i dijeli sudbinu sa eurom.

“Zakonom je finansiran kurs i tu se ne može desiti ništa iznenađujuće. Šta će se dalje dešavati, vidjet ćemo. Mislim da pregovori i dogovori, diplomacija, moraju da urade svoje i da nije dobro da ni jedna, a ni druga strana sankcijama ili carinskim zaprekama rješava problem. Tim se problem neće riješiti, može se samo iskomplicirati. Iskreno se nadam da će razum prevladati. Turska je važna Americi, a i Amerika je važna Turskoj. To sve i pored Rusije i Irana i svih ostalih koju su tu, na tom prostoru”, kaže Kozarić.

Novi trgovinski ugovor sa Turskom, kaže on, pored mesa uvodi neke nove proizvode, kao što su mliječni, brašno, ulje…

“Bit će u pitanju mogućnost kapaciteta BiH, odnosno da li ima mogućnost sa bh. strane da se odgovori svim zahtjevima Turske. Generalno su se otvorila ta vrata i mislim da je Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, odradio dobar posao i da radi dobar posao, te da s te strane je to dobro za bh. ekonomiju. Investicije iz Turske, nažalost, su 419 miliona KM u BiH i u odnosu na 13 milijardi investicija koje su se desile od stranih ulagača su tri posto. Taj prostor je jako prisutan u smislu mogućnosti. Mi nismo iskoristili taj momentum dobrih odnosa i istorijskih, fizičkih i svakakvih drugih i mislim da tu ima jako puno prostora na obje strane”, cijeni Kozarić.

Kada je u pitanju Turska, naravno, kaže Kozarić, da situacija nije nimalo jednostavna, ali on smatra da institucije Turske imaju kapacitet da odgovore na te izazove.

“Mjere Centralne banke Turske koje su uvedene vrlo brzo kroz smanjenje obavezne rezerve ili uvođenje povećanja obavezne rezerve za devizne depozite za komercijalne banke su dovele do smirivanja tržišta u Turskoj. Lira se na neki način pomalo stabilizira i dugoročno mislim da bi se trebala vratiti na neki razumni nivo. S druge strane, zaduženost komercijalnih banaka i realnog sektora Turske od 340 milijardi, od toga 143 milijarde u odnosu na evropske banke, donosi jednu zabrinutost kada je u pitanju bankarski sektor u Evropi i EU. Posebno se to odnosi na neke banke iz Španije, Francuske i Italije. Generalno, mislim da su komercijalne banke u kapacitetu da odgovore svojim obavezama i da tu neće biti dugoročnih problema”, navodi Kozarić.

On ističe da je sam odnos građana Turske prema domaćoj valuti i bankarskom sektoru jako bitan.

“Tu je turski predsjednik Erdogan, rekao bih, iskoristio svoj autoritet i pozvao na ekonomski patriotizam koji se trenutno može vidjeti. Turci i dalje vjeruju svojoj valuti, svojoj Centralnoj banci i svojoj državi. Jako je bitno da Centralna banka neovisno donosi svoje monetarne mjere i da sa te strane ostavi u kapacitetu svojim deviznim rezervama koje su na 98 milijardi dolara ili 22 milijarde u zlatu jedan značajan resurs gdje mogu intervenirati i zaštititi svoju domaću valutu. Tako da, generalno, iako je situacija dosta kompleksna, mislim da je ona rješiva, a posebno jer Turska ima dobru geopolitičku poziciju da može da reducira svoju indisponiranost prema Evropi i da je zamijeni svojim angažmanom u Aziji, a prije svega u Rusiji, Kini, Azerbejdžanu, Iranu…”, istakao je Kozarić.

Naveo je da Turska nije Grčka, te da se grčki scenarij ne može ni porediti sa tom zemljom.

“Vjerujem u snagu Turske i njene institucije. Tu je 81 milion stanovnika, odnos prema državi, odnos prema domaćoj valuti. To je sve drugačije. Turska je negdje oko 30 posto GDP zadužena, a Grčka je bila 176 posto zadužena, dva puta više nego što proizvodi. Tako da lično mislim da se to ne može porediti i da neće doći do sličnog scenarija. Da su u problemu, jesu. Ali, djeluju i uvode neke mjere, pa čak i kontramjere kada su u pitanju carine. Ne mislim da je to dobro da se na taj način odgovara, ali jednostavno i predsjednik Turske pokazuje određenu snagu, jer želi da na kraju krajeva pokaže da je autoritet i da država može da rješava svoje probleme, jer to je ozbiljna i organizovana država”, poručio je Kozarić.

Vezani članci

Erdogan poručio Amerikancima: S nama ne možete raz... Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan je, osvrnuvši se na napetosti na relaciji njegove zemlje sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), po...
VIDEO Oprostio se od njemačke reprezentacije: Mes... Fudbaler porijeklom iz Turske Mesut Ozil jučer je saopćio da nakon velikih pritisaka i rasističkih napada napušta reprezentaciju Njemačke u čijem dres...
Turska ukinula vanredno stanje, borba protiv teror...  Vlasti Republike Turske sinoć su ukinule vanredno stanje koje je u toj zemlji uvedeno 20. juna 2016. godine nakon pokušaja vojnog udara kojeg je izve...
KOLUMNA Ambasador Turske u BiH Haldun Koç: U ime... Piše: Haldun Koç, ambasador Republike Turske u BiH Ambasador Republike Turske u Sarajevu Nj.E. Haldun Koç napisao je članak u kojem se osvrće na 15. ...