Bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling upozorava: Je li Europa čula prasak u BiH i na Balkanu?

Preporučujemo

EU ima puno problema. Ali ima ih i jugoistočna Europa. Posebno Bosni i Hercegovini prijeti nova kriza, o kojoj EU i Bruxelles više ne smiju šutjeti, smatra Christian Schwarz-Schilling.

Gdje stoji Europa na početku 2019. godine? Očito se nagomilalo mnoštvo problema: Kako će EU izgledati nakon europskih izbora u maju? Na koji način će je promijeniti Brexit? Šta će biti sa finansijskom krizom u Italiji? Hoće li francuski predsjednik Macron izići na kraj sa svojim revolucionarima: „žutim prslucima“? Hoće li se nacionalizam i otpori prema EU-u dalje širiti? Koliko snažno će se Njemačka angažirati za EU?  Niz problema, kako vidimo, postoji unutar EU-a. Ali ni u neposrednom susjedstvu – u jugoistočnoj Evropi – nije drugačije. I tamo niko ne zna, kako će se stvari dalje razvijati.

- -

Problemi u cijeloj jugoistočnoj Evropi

U Srbiji smo svjedoci otvorenih protesta protiv predsjednika Vučića. No on je čvrsto u sedlu i korak po korak vodi Srbiju u smjeru EU-a. Na tom putu Vučić samo ima jednu veliku prepreku – priznanje Kosova – koje za srpsku politiku do ovog trenutka ne dolazi u obzir.

Na Kosovu se premijer Haradinaj i predsjednik Thaci ne mogu dogovoriti trebaju li težiti razmjeni teritorija sa Srbijom ili ne. Malo je onih koji su u stanju predvidjeti da  bi takav korak, koji podrazumijeva korekciju granica, cijelu regiju mogao odvesti u krizu. Ali zato postoji složnost po pitanju da Kosovu treba vlastita vojska.

Makedonija se nada okončanju krize s Grčkom oko imena, koje je do sada bilo najveća prepreka na putu ove zemlje u NATO i EU. Atena je do sada međutim odbijala svaki kompromis.

- -

Iz Hrvatske, koja je preko pet godina članica EU-a, iseljava se toliko ljudi u Njemačku, da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović to nazvala „najvećom prijetnjom“ za zemlju. Ali umjesto da se pozabavi ovim ključnim problemom, hrvatska politika se sve više miješa u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine.  Poznavatelji prilika to smatraju „diplomatskom ofanzivom“, koja budi sjećanja na Tuđmanovu politiku 90-tih.

Bolesno dijete: Bosna i Hercegovina

I tako smo stigli do najvećeg bolesnika jugoistočne Evrope: Bosne i Hercegovine.  Izbori, održani prošlog oktobra, na prvi pogled nisu puno toga promijenili. Ali, onaj ko pažljivije baci pogled na BiH, mogao bi zapaziti i nekoliko svijetlih tačaka: iz tročlanog Predsjedništva ispao je nacionalistički orijentiran Hrvat Čović a na njegovo mjesto je došao demokrat Komšić, koji sam sebe vidi kao predsjednika svih građana BiH.  Time je prijeteća saradnja nacionalista Dodika i Čovića unutar tročlanog Predsjedništva BiH za sada onemogućena.  I izborni rezultat u glavnom gradu i Kantonu Sarajevo pokazuje da demokratske snage  polako napreduju. To je tračak nade za budućnost.

No, Nova godina je u BiH počela nevjerovatnim praskom: već godinama srpski entitet u BiH 9. januar slavi  Dan Republike Srpske – iako je Ustavni sud i Venecijanska komisija to proglasila neustavnim. Toga dana su bosanski Srbi proglasili nezavisnu Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu koju su nešto kasnije preimenovali u Republiku Srpsku.

Načelno, nitko nema ništa protiv da se 9. januar proslavlja kao vjerski, pravoslavni praznik. Ali proglašavanje tog dana državnim praznikom bilo je za Bošnjake i bosanske Hrvate previše. Jer oni taj dan povezuju s ratom, progonom i genocidom.

Neustavni praznik

Iako je svako državno slavlje na taj dan kršenje Ustava, niko se ne trudi protiv toga nešto poduzeti – niti u zemlji niti van nje – na međunarodnom planu. Toliko o vladavini prava u BiH!

To što su političari iz Srbije prisustvovali  banjalučkoj proslavi 9. januara, Dana RS, nikoga ne čudi. Ali to što premijerka Srbije Ana Brnabić prima isto odlikovanje koje su primili Karadžić, Plavišić i Krajišnik, vrijeđa svakog ko ima imalo osjećaja za pravdu.

A ove godine, povrh svega, odjeknuo je još jedan prasak. Na proslavi Dana RS sudjelovali su visokopozicionirani političari iz reda bosanskih Hrvata: predsjednik HDZ-a BiH i neizabrani član Predsjedništva BiH Dragan Čović, i ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda. Na proslavi u Banja Luci je bio i ambasador Hrvatske u BiH Del Vechio. S obzirom na skandal koji je u BiH i Hrvatskoj izazvalo njegovo pojavljivanje, ministrica vanjskih poslova Hrvatske Pejčinović-Burić je bila prisiljena dati pojašnjenje po kojem Del Vechio tamo nije bio po službenoj dužnosti.  Ambasador je odmah pozvan u Zagreb „na konsultacije”.

Kako objasniti činjenicu da su Čović, Bevanda i Del Vechio sudjelovali na proslavi Dana Republike Srpske, ako se zna da je iz Banja Luke i Posavine tokom posljednjeg rata protjerano 150.000 Hrvata? Kako objasniti zašto su svi oni prisustvovali jednoj neustavnoj proslavi?

Egoisti a ne predstavnici naroda

Posve jednostavno: Nije njih briga ni za bosanski, niti za hrvatski narod – oni misle samo na sebe! Došli su u Banja Luku, kako bi Milorada Dodika podržali u jednom cilju: u  odcjepljenju Republike Srpske od BiH. To Hrvatu Čoviću otvara vrata za treći entitet i u konačnici za definitivnu podjelu Bosne i Hercegovine.

I tako smo na početku 2019. stigli tamo gdje smo bili početkom 90-tih. Je li Europa čula taj prasak?

Evropska unija sada mora učiniti sve što je neophodno, kako bi u BiH izgradila snažnu pravnu državu!  Europa mora konačno jasno reći da je BiH samostalna i suverena država! I konačno mora reći da su svi pokušaji iznutra i izvana da se BiH podijeli, osuđeni na propast!

Prof. Dr. Christian Schwarz-Schilling bio je od 1982 – 1992 ministar za poštu i telekomunikacije u vladi Helmuta Kohla. Iz protesta prema suzdržanosti njemačke vlade tokom rata u BiH podnio je ostavku. Deset godina je bio međunarodni posrednik za BiH. 2006/07 obavljao je funkciju visokog predstavnika u BiH.

(DW)

Najnovije

Veliki dio Sarajeva cijeli dan bez vode, radovi neće biti gotovi do jutarnjih sati

Dijelovi Sarajeva od jutros su bez vode zbog izvođenja radova na uvezivanju dijela rekonstruisanog potisnog cjevovoda DN 700 za...