Povećanje cijene gasa u Bosni i Hercegovini od 30 posto uslijedilo je na zahtjev BH-Gasa, a koje je podržala Vlada Federacije BiH.
U ovoj kompaniji kažu da je zahtjev za povećanjem cijene zasnovan isključivo na prošlogodišnjem rastu cijena nafte i naftnih derivata, zbog čega je povećana i ruska nabavna cijena ovog energenta. Ovisnost o samo jednom gasovodu, te zatvoreno tržište ne daje mogućnosti BiH da pregovara oko cijena, već mora prihvatiti uslove koji joj se nameću.
Od prvog maja cijena gasa u BiH je 84 feninga (40 centi) po metru kubnom, bez uračunatog poreza na dodanu vrijednost. Ranije kubni metar koštao je 67 feninga ili 35 centi. Kada su u pitanju industrijski potrošači, nova cijena nakon povećanja od skoro 30 posto je 1,04 konvertibilnih maraka (nešto više od 50 eurocenti).
“Mi smo na petom mjestu po jeftinoći gasa od 28 zemalja u Evropi. Mi ne znamo više šta može biti manje”, kaže nekadašnji direktor, sadašnji pomoćnik direktora BH-Gasa, Almir Bećarović.
Zbog razlike između nabavne i prodajne cijene gasa, kompanija BH-Gas već neko vrijeme suočava s enormnim gubicima, mjesečno i do dva miliona konvertibilnih maraka (oko milion eura), te je povećanje veleprodajne cijene bilo neminovno, tvrdi ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije BiH Nermin Džindić.
“Na kraju smo bili primorani početkom 2019. godine, a nakon prestanka grijne sezone povećati cijenu, a ona je direktno uslovljena kretanjem cijene od Gasproma prema BH-Gasu”, tvrdi Džindić.
Tokom 2018. godine iz ove kompanije također su tražili povećanje cijene gasa za 15 posto, međutim nisu naišli na razumijevanje kod federalnih vlasti. Razlog tome je, prema ocjeni glavnog i odgovornog urednika portala energetika.ba Sedina Ćenana, što je prošla ujedno bila i izborna godina.
“Politika je odlučila da bi bilo nepopularno povećavati cijenu u izbornoj godini. To je, prema mom nekom sudu, krajnje neozbiljno i neodgovorno”, smatra Ćenan.
Povećanje cijene gasa jeste jedino što zanima krajnje korisnike, građane i privrednike. Međutim, ovo pitanje je daleko složenije. Prije svega postavlja se pitanje ima li BiH uopće energetsku strategiju?
Prisjetimo li se svih apela i upozorenja Energetske zajednice – kako ova država mora izraditi zakon na državnom nivou, koji će regulisati ovu oblast, da jedan entitet, Republika Srpska (RS) jedino ima Zakon, te je preuzela ingerencije države, protivno svim načelima Evropske unije (EU), da ova država, iako je minimum da ima dva dovoda gasa, ima samo jedan i to dotrajao – onda je jasno kakvu strategiju ima ova država u energetici. Državni zakon je neophodan kako bi se konačno uredila ova oblast.
“Mi već vodimo borbu na granici, odnosno na ventilu u BiH u kojem kolege iz RS-a djeluju. Kada bi se donio zakon na nivou države, oni ne bi mogli na ovaj način raditi, ne bi mogli na ovaj način dijeliti licence, ne bi na ovaj način mogli stavljati svoje tarife. To je ono što bi državni zakon uredio i zbog čega oni od toga bježe”, smatra direktor BH-Gasa Jasmin Salkić.
Jedini gasovod koji ima BiH ide preko Mađarske, Srbije, te u Zvorniku dovodi gas u BiH. Ovaj gasovod isključivo služi za nabavku ruskog plina i to je jedan od načina ruskog prisustva na Balkanu. Izgradnjom južne interkonekcije BiH i Republike Hrvatske, koja podrazumijeva izgradnju gasovoda Zagvozd –Posušje – Novi Travnik/Travnik, sa odvojkom za Mostar omogućio bi se dotok plina, prije svega, iz Azerbejdžana.
Glavni ured Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD-a) odobrio je novac za projekat, a nakon izrade Sveobuhvatne analize troškova i koristi, koja je potvrdila punu opravdanost projekta. BH-Gas je obezbijedio grant sredstva sve do izrade glavnog projekta, kroz finansijsku podršku USAID-a i EU.
“Čitav taj projekat je prevashodno zamišljen zbog sigurnosti snabdijevanja, potom ispunjenje obaveza prema Energetskoj zajednici, odnosno EU, a to je da svaka zemlja mora imati minimalno dva ulaza prirodnog gasa. Iz pravca juga, može biti ruski gas, azerbejdžanski, potom gas sa terminala Krk, te gas sa hrvatskih polja, odnosno od Ine”, objašnjava Almir Bećarović.
Izgradnja Južne interkonekcije, smatraju u BH-Gasu, otvorila bi tržište i tada bi se moglo pregovarati o cijenama.
Urednik portala energetika.ba Sedin Ćenan smatra kako je ovo projekat kojim se pokušava ograničiti ruski uticaj na BiH, te dokaz da se na teritoriji ove države velike sile razračunavaju, a cijenu plaćaju građani.
“EU i Sjedinjene Države snažno podržavaju projekat Južne interkonekcije jer se, čini mi se, radi o strahu da bi energetski resursi BiH u budućnosti bili ovisni od Rusije i Istoka”, smatra Ćenan.
BH-Gas sada očekuje izradu studije uticaja na okoliš i idejnog projekta sa elaboratom eksproprijacije za čiju namjenu su također obezbjeđena grant sredstva od Evropske komisije.
Izrada navedene dokumentacije je prvi korak ka realizaciji nove interkonekcije, nakon čega se očekuje izrada glavnog projekta i, u konačnici, izgradnja gasovoda i svih pripadajućih objekata. Prve isporuke prirodnog gasa putem gasovoda Južna interkonekcija se očekuju 2023. godine.
(VOA)