“Nažalost, većina preminulih zaista je preminula od koronavirusa. Istina je da je veliki broj starijih osoba koje imaju i druge bolesti i kod takvih ljudi se mnogo brže razvija teža klinička slika. Ali, pošto se ovaj virus naseljava i razmnožava u plućima i pri tome uništava ćelije u plućima, time dolazi do uništavanja plućnog tkiva i onemogućavanja disanja. Zbog toga najozbiljniji pacijenti budu priključeni na respiratore, ali kod nekih ni oni ne mogu pomoći”, pojašnjava nam dekanesa.
U poređenju sa sezonskom gripom, Čavaljuga dodaje da oboljeli od gripe uglavnom umiru uslijed komplikacija osnovne bolesti uzrokovane gripom, što ne mora biti slučaj kod koronavirusa.
Kada je riječ o opstanku pacijenata na respiratoru, dekanesa kaže kako sve zavisi od slučaja do slučaja.
“U posljednje vrijeme imamo i izrazito mlade ljude koji brzo preminu uslijed oboljevanja od koronavirusa, kao što je bio slučaj sa djevojkom u Francuskoj. S druge strane imamo i slučaj da je u Italiji žena sa 95 godina skinuta sa respiratora i preživjela je bolest. U Kini su isto zabilježeni slučajevi da su izrazito stariji ljudi uspijevali preživjeti Covid-19 uz respirator”, kaže Čavaljuga.
Ona podsjeća i na istraživanja svjetskih stručnjaka koja su se pojavila proteklih dana. Naime, dvije osobe koje imaju koronavirus, mogu povećati opterećenje jedne na drugu ukoliko se druže i ako su u zajedničkoj sredini. U tim slučajevima oboje ili jedno od to dvoje mogu razviti težu kliničku sliku jer se povećava broj virusa u organizmu.
Iako kaže da će se u narednim danima povećavati broj zaraženih u BiH, Čavaljuga smatra kako ne bi trebalo dodatno pooštravati trenutne mjere kriznih štabova, barem ne u ovom periodu.
“Svaki dan je ključan dan za nas. U BiH smo jučer zabilježili 73 slučaja koronavirusa. Danas ih može biti 50, a da sutra broj opet poraste. Mi smo zaista zemlja koja jako brzo otkriva nove slučajeve u odnosu na broj stanovnika. Naša trenutna stopa oboljenja je nešto manja od 0,14 posto na cijelu populaciju. Svakako će se narednih dana broj novih slučajeva povećavati jer je prosječno vrijeme pojave simptoma za polovinu onih koji su oboljeli bilo pet do šest dana. Posljednjih dana nešto više testiramo i svakako bismo trebali više testirati jer time će se otkrivati novi slučajevi te stavljati u izolaciju, što je najvažnije za sprečavanje širenja virusa. Tačniju prognozu mogla bih dati tek za nekih pet do šest dana”, kazala nam je dekanesa.
Koliko je borba s epidemijom koronavirusa dodatno otkrila probleme zdravstvenog sistema u BiH, svjesna je i Čavaljuga. Kako ističe, neminovno je da se zdravstveni sistem mora reorganizovati jer je ovakav trom za brze odgovore.
“Sve mjere koje su do sada donesene u BiH su uglavnom administrativne. Trebalo bi raditi i na reviziji tih administrativnih mjera. Sam sistem je previše administrativan i nadležni u FBiH imaju problem u razuđenosti i decentralizaciji sistema za razliku od RS-a u kojem vlada centralizacija sistema pa je tamo ministar Šeranić glavni ljekar za sve, a u FBiH je potpuno drugačije”, smatra dekanesa.
S tim u vezi, dodaje, u ovoj situaciji je potrebno adekvatnije zaštititi i zdravstvene radnike koji su na prvoj liniji odbrane od koronavirusa, ali i jedna od najugroženijih kategorija društva za obolijevanje od Covida-19.
“Situacija je ozbiljna, ali nema razloga za paniku. Obično je broj zaraženih povezan sa neozbiljnim ponašanjem građana, ali ne treba stigmatizirati takve ljude, nisu oni krivi što su bolesni. I ovo će proći, ali nikako ne smijemo misliti da je sve prošlo kada počne padati broj oboljelih te se odmah vraćati starim navikama. Molim vas držite distancu kako biste zaštitili sebe, svoje najdraže i sve zdravstvene radnike u zemlji jer njihov broj nije neiscrpan”, poručila je Čavaljuga.