Kabineti predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine u prošloj godini potrošili su 30.000,98 KM na takozvane neprioritetne usluge, među kojima se nalazi novac potrošen u ugostiteljskim objektima.
Portal javnih nabavki Bosne i Hercegovine objavio je godišnji izvještaj o dodjeli neprioritetnih usluga za kabinete predsjednika FBiH Marinka Čavare, te potpredsjednika Milana Dunovića i Melike Mahmutbegović.
Ono što je posebno interesantno jesu minimalni računi koji su plaćeni iz proračuna Federacije BiH, te je iz izvještaja vidljivo kako su na teret budžeta plaćani računi u iznosima od 0,58 i 0,85 KM ili pak u iznosima od 1,28 i 2,56 KM.
Iz izvještaja je evidentno i da je novac građana FBiH tokom cijele godine potrošen u brojnim restoranima i ugostiteljskim objektima, među kojima su Pizzeria “Pinocchio” u Livnu, Restoran Plaža, Panorama Olovo, Zdrava Voda, Maksumić-komerc Jablanica, Etidus restoran Del Rio, te Pivnica HS. Također, navedena su i imena nekoliko kompanija, među kojima je Pivara DD Tuzla, prenosi radiosarajevo.ba.
Najveći računi napravljeni su upravo u ugostiteljskim objektima, odnosno u Etidus restoranu d.o.o. “Del Rio” 22. marta 2017. godine gdje je označen iznos od 8.803 KM, te u sarajevskoj Pivnici HS 22. maja 2017. godine, gdje je potrošeno 8.376 KM.
“U svakom slučaju je dobro da se svaka marka pravda računima, to moraju i zbog same revizije. Međutim za ove troškove reprezentacije po restoranima trebala bi revizija utvrditi da li su oni povezani s bilo kakvim službenim aktivnostima institucija. Imali smo ranije situacije da se ručkovi i zabave, koje nisu imali nikakve veze sa svrhom ili aktivnostima određene institucije, pravdaju iz budžeta, a da su zapravo samo služile za ugošćavanje nosilaca dužnosti i njihovih bliskih ljudi”, kazala je za Radiosarajevo.baglasnogovornica Transparency Internationala.
Ona je dodala i kako je problem kontrole, uslovno rečeno, sitnijih troškova to što ne postoje interne procedure institucija za ovakve kontrole, kako bi se provjerilo koliko su trošovi povezani s aktivnostima funkcionera.
“U većini slučajeva smo vidjeli da su revizori upravo upozoravali da institucije nisu razvile te interne procedure, kada je riječ o službenim putovanjima i svemu ostalom, te da ta prva tačka koja bi trebala da obezbijedi odgovornost u raspolaganju javnim sredstvima postoji rijetko. A kasnije kada dođe do nalaza revizije koji utvrde eventualne nepravilnosti tada već bude kasno jer to ostane samo konstatacija u jednom izvještaju. Institucije ne provode preporuke revizora, a kada govorimo o javnim nabavkama u tim manjim vrijednostima jako malo može učiniti i Agencija za nabavke s obzirom na njene nadležnosti”, prokomentirali su.