Muharem Cero, stručnjak za državnu imovinu, smatra da je neodgovarajuća reakcija Vijeća ministara i Predsjedništva BiH na pitanje bh. imovine u Hrvatskoj i Srbiji. Upozorio je da su domaće vlasti zanemarivale ovo pitanje i da je njihova jučerašnja reakcija zakašnjela. Istakao je da postoje način da se zaštiti imovina BiH.
“Malo duže smo čekali na institucionalnu reakciju BiH u odnosu na jednostrano rješenje Hrvatske, na jednu suptilnu nacionalizaciju imovine BiH uz navodno neuzurpiranje vlasništva BiH. BiH se ne tretira Sporazumom o sukcesiji nego se Hrvatska na kontinuiran način prema BiH odnosi kao sui genereis državnom subjektu, u najmanju ruku nejednakom sebi. Došli smo u situaciju da nakon 20 godina BiH ne može doći u posjed u Hrvatskoj”, rekao je Cero.
Reakciju vlasti BiH je okarakterisao kao neblagovremenom, da neće imati efekta i ukazao je da se prema Hrvatskoj ne uspostavljaju recipročne mjere.
“Sa Hrvatskom se ne postupa kao međunarodnim subjektom. Čini mi se da BiH ne koristi svoj pravni subjektivitet i ne afirmira svoj suverenitet. Tiho se uvlači u zonu predizborne kampanje i ostavlja se to pitanje u nadležnost sljedeće vlasti”, objasnio je Cero.
Naglasio je da je bh. imovina u Hrvatskoj i drugim susjednim državama sada u “Sivoj zoni”.
“Dugo je sukcesiona masa BiH u Hrvatskoj i drugim državama u tzv. sivoj zoni ili Bermudskom trouglu u kojem caruju transnacionalno dobro uvezane strukture. Bh. imovinu u nedefiniranom stanju koriste kao dobru zgodu i lagano prazne njen portfolio. Čini mi se da ulazimo u u prostor gdje je nemoguće izvršiti povrat imovine”, kazao je.
Tvrdi da nije tačno da BiH nema titulara ali:
“Osporavanje vlasništva se kupuje vrijeme i otuđuje imovina. Ne devastira se samo materijalno, nego i sukcesivno nestaje. Imovina nije ni čuvana, ni zaštićena ni vraćena. Ulazeći u pravne mahinacije, sve hrvatske vlade traže istu poziciju – kupovanje vremena i pražnjenje portfolija. Uspjevaju u tome zbog inertnosti vlasti BiH”, naveo je Cero.
Mišljenja je da se na ovom pitanju pokazalo da BiH nema institucionalne kapacitete da zaštiti svoju imovinu. Izrazio je svoje mišljenje o mogućem rješenju.
“Nije mi jasno zašto nismo pristupili na sljedeći način: Učiniti spornim odredbe 70 i 71 Zakona o upravljanja imovinom. Pokrenuti ocjenu ustavnosti i osporiti. Da se naslutiti da ovlašćuju entiteti po ovom pitanju, a ne država kao međunarodni subjekt. Država je dužna zaštiti imovinu kantona, entiteta, pravnih i fizičkih lica”, ukazao je Cero.
Smatra da se BiH izvlači iz ove priče i “time je osudila na dalju devastaciju imovine i nemilost hrvatskog pravosuđa”.
“BiH se nije smjela izvući iz cijele priče. Bilo je mogućnosti da se Hrvatska upozori da su njena zakonska rješenja suprotna međunarodnoj konvenciji. To dokazuje da su bh. političke strukture uvezane sa onima koji su lešinarili nad imovinom. Vrijeme će pokazati da reakcije nisu adekvane. Zašto Ministarstvo pravde BiH koketira sa Hrvatskom? Neke političke strukture su uvezane sa tranzicijskim mafijama, pogodovale su njima i imale su ličnu korist od toga”, rekao je.
Podsjetio je da su Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH mogli učiniti više i izrazio je očekivanje da će Parlament BiH reagovati po ovom pitanju.
“Parlament ima ovlasti da obaveže instrukcijama Vijeće ministara BiH i da uputi sugestije Predsjedništvu BiH o imovini”, zaključio je Cero.
