Dugo najavljivani Opći izbori u Bosni i Hercegovini sada su iza nas. Danas je subota, šesti dan sedmice poslije noći odluke, a svi glasovi i dalje nisu prebrojani.
Simptomatično je da su izborni gubitnici, a na osnovu preliminarnih rezultata, već prvog dana počeli upućivati žalbe i skoro pa da ne priznaju trenutne rezultate – zahtijevajući ponovno brojanje glasova.
Podgrijana atmosferaAtmosfera nakon izbora je posebno podgrijana podatkom da je nevažećih 500.000 listića. U javnosti su postavljena brojna pitanja, a mi smo zbog trenutne situacije odgovor potražili u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) Bosne i Hercegovine, gdje nam je sagovornik Suad Arnautović, član CIK-a.
“Centralna izborna komisija je u postupku utvrđivanja izbornih rezultata, s redovnih birališta i onih koji su glasali putem pošte. Nakon postupka utvrđivanja rezultata, omogućit će se svim političkim subjektima, posmatračima, pa i općinskim i gradskim izbornim komisija da podnesu prigovore, odnosno zahtjeve za ponovnim brojanjem, u skladu sa Članom 5.30 Izbornog zakona. U tom postupku će CIK cijeniti te zahtjeve i cijenit će informacije, kako bi eventualno donijeli odluku, po službenoj dužnosti, da se pojedini izborni nivoi, u pojedinim izbornim jedinicama, izvrši ponovno brojanje”, kazao je Arnautović za Radiosarajevo.ba.
Arnautoviću smo skrenuli pažnju na situaciju koja je aktuelna posljednjih dana, a to je da se mnoge stranke žale na izbornu krađu i da su već počeli podnositi prijave Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).
“Apeliram na sve učesnike u izbornom procesu, političke subjekte, kandidate, koalicije, neovisne kandidate i tako dalje, kao i na sva druga pravna i fizička lica, u slučaju da imaju sumnje koje mogu dokazati, da se obrate nadležnim, policijskim i tužilačkim organima i svakako organima za provođenje izbora, s dokazima kojim mogu dokazati da je počinjeno eventualno krivično djelo izborne prevare”, dodao je Arnautović.Član CIK-a smatra da je zastrašujuće veliki broj paušalih ocjena, koji graniče s propagandnim djelovanjem, koje dovode u zabludu javnost, i Arnautović s te strane smatra “da nije produktivno nastaviti s takvom praksom, već se treba usmjeriti na to da se bilo koja vrsta sumnje, na zakonom propisan način dokaže, odnosno da se ponudi dokaz kako bi se eventualno utvrdilo djelo izborne prevare”.
Mi smo u razgovoru s Arnautovićem naglasili da je veliki broj sumnji na izbornu krađu, ne samo u Federaciji BiH, već i u Republici Srpskoj. Podvukli smo i veliki broj, od skoro pola miliona nevažećih glasačkih listića.
Gradiška: Ko je kandidatima SNSD-a “navukao” skoro 500 glasova?
“Već nekoliko puta smo pojasnili i kazali da je u BiH procenat od 7 – 7,5 posto nevažećih listića jako veliki, skoro duplo i više nego što je takav prosjek u Europi, ali se taj procenat ponavlja skoro na svakim izborima. Dakle, ništa novo se u tom smislu ne dešava, već smatramo da je pozornost medija usmjerena, kao i posmatrača. Glasački listići mogu biti nevažeći iz više razloga, ali da bi se stvarni razlozi utvrdili, potrebno je daleko dublje istraživanje, da li se radi o protestnim glasovima, tzv, “bijelim glasovima” koji se prazni ubacuju u glasačke kutije ili se radi o drugoj vrsti stvaranja, odnosno činjenja glasački listić nevažećim, križanjem dva i više kandidata ako to nije dozvoljeno, odnosno što namjernim, što nenamjernim, nevažećih listića. To zaslužuje dublju analizu”, naglašava Arnautović.
U CIK stigla 102 prigovora ili žalbeNa kraju smo Arnautovića pitali “koliko je CIK do današnjeg dana dobio prigovora”.
“CIK je dobio 102 prigovora ili žalbe od različitih političkih subjekata. Jedan broj, ogroman broj tih žalbi, odnosi se ne samo na izborni dan, već i na proces izborne kampanje, i na izborni dan, ali ne na same rezultate. Još jednom apeliram, potrebno je s dokazima i dokumentima se obraćati, kako CIK-u i svim ostalim nadležnim tijelima, a posebno ako se radi o sumnji za počinjenim krivičnimg djelom, nadležnim policijskim strukturama”, podvukao je Arnautović za Radiosarajevo.ba.