Tri biliona ljudi, odnosno oko 40 posto svjetske populacije, koristi socijalne medije. Tačnije, svaki dan provodimo dva sata dijeljenjem, lajkanjem, tvitovanjem i postavljanjen sadržaja na ove mreže, piše BBC.
Socijalni mediji su novi za nas, tako da su i otkrića vezana za njih, ograničena. U nastavku pročitajte najnovija istraživanja u utjecaju ovih vrsta medija na ljude.
U istraživanju od 1800 ljudi, otkriveno je da su žene podložnije stresu nego muškarci. Ali, Twiter je ovdje djelovao kao mehanizam za prevladavanje stresa – i što su žene ga više koristile, manje su osjećale posljedice stresa.
U periodu između 2009. i 2012. godine, vršeno je istraživanje za oko 100 miliona korisnika Facebook-a u okviru od oko bilion statusa na ovoj mreži. Lijepo vrijeme inspirisalo je 1,75 posto Facebook korisnika u pisanju statusa, dok je ružno vrijeme napolju inspirisalo tek 1 posto.
Istraživanja su pokazala i da korištenje tzv. pametnih telefona i laptopa ima negativan utjecaj na spavanje, najviše zbog plavog svjetla ovih uređaja. Ali, još uvijek nije jasno da li društvene mreže kvare san ili ih više koriste oni koji imaju problema sa nesanicom.
Naučnici iz Holandije su izumili sopstvenu skalu da bi mjerili moguću ovisnost o ovim mrežama, ali je jasna činjenica da one toliko napreduju da nauka ne može ići u korak sa njima. A ako postoji ovisnost, onda bi bila kvalifikovana u internetsku zavisnost koja je zaista poremećaj. Daria Kuss i Mark Griffiths sa Nottingham Trent Univerziteta su 2011. godine radili 43 studije i zaključili da bi ova ovisnost zaista mogla biti mentalni poremećaj i zahtjevati profesionalni tretman.
Istraživanje u Švedskoj je otkrilo na uzorku od 1000 Facebook korisnika da žene, koje provode više vremena na ovoj društvenoj mrežii, imaju manje samopuzdanja i osjećaj manje vrijednosti. Sa druge strane, pojedina istraživanja pokazuju kako fotografije mogu imati i pozitivan efekat jer možemo pomoću njih, kontrolisati kako se predstavljamo drugima.
U istraživanju iz 2013. godine, istraživači su pet puta dnevno slali poruke 79 korisnika društvenih mreža i pitali ih kako se osjećaju. Što su više koristili ovaj sajt, korisnici su bili više nezadovoljni svojim životom.
Postoje i druga istraživanja pa su tako marketing stručnjaci Jonah Berger i Eva Buechel otkrili da ljudi, koji su emocionalno nestabilni, su češće javno pisali o tome na ovim mrežama, što bi im moglo pomoći da dobiju potrebnu podršku.
Svi dokazi upućuju na jedno – društvene mreže imaju različit utjecaj na ljude, zavisno od njihove ličnosti i prethodnog iskustva. Za neke stvara ovisnost, baš poput loše hrane, kockanja ili alkohola, dok pored drugih prolazi neopaženo. Da li će biti počast ili pošast modernog doba, vrijeme će pokazati.
(Ines Sandžaktarević)