Dejton protiv Дејтона u predsjedničkom klinču

222

Piše: Muharem CERO 

Nastupno obraćanje Milorada Dodika, novoimenovanog predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dalo je potvrditi da on u salonske predsjedničke dvore iz onih Banskih banjalučkih nosi sa sobom staru praksu robusnog separatizma, štabski opredmećenog u 68 strana programa “dogovorene države.”

Osam godina predsjedničkog mandata u RS-u Dodik je upravo provodio taj projekat, a stajao je kao vodilja i politički kredo na njegovoj zvaničnoj predsjedničkoj stranici.Nije poznato ime autora samog štiva, ali ga se pouzdano može smjestiti u relaciju beogradskih nacionalističkih gurua i famoznog Senata predsjednika Republike Srpske.

Valja pretpostaviti da će upravo ti skriveni centri moći biti njegova logistika u političkom djelovanju za njegovog predsjednikovanja. Koncept dogovorene države je duboko i otvoreno antidejtonski, a za svoje polazište ima osporavanje državnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine u pretpostavljenom mu proturječnom kontinuitetu entiteta RS naslonjenog na devetojanuarsku stečevinu.

U cijelu iskrivljenu percepciju unesen je i onaj poželjno-partnerski kontinuitet Hrvatske Republike Herceg-Bosne kao tvorbenu sastavnicu bosanskohercegovačke državnosti. Začinjeno konsocijativnim federalizmom (uz neskrivenu sinergiju velikosprskog i velikohrvatskog nacionalnog projekta) Bosna i Hercegovina poprima obrise konfederalnog etno uređenja kao prelaznog Ustavnog oblika poželjnoj disoluciji i nestanku državnosti.

Potvrda ovakve tvrdnje jeste i skeč sa unošenjem entiteske zastave tamo gdje joj nije mjesto. Taj čin je tek testiranje otpornosti partnera i njihove spremnosti na popustljivost. Upravo u kradom uneseni entiteski bajrak je bilo upakovano provođenje testne faze projekta “dogovorene države.

Ma koliko predstojeći mandat u predsjedništvu bude prepoznavan konfliktom njegovih članova, valja imati na umu da je on određen  sukobom političkih interpretacija samog Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i zakona BiH koji su doneseni u njenim institucijama u preddodikovskim mandatima.

Očekivati je da će pokušaji nametanja sukoba “Dejtona protiv Дејтона” u Predsjedništvu imati i svoj posljedični refleks u oba doma Parlamenta BiH i vjerovatno u samoj državnoj Vladi. Vjerovatno će dobar dio trajućih četverogodišnjih mandata najzaposlenije insitucije u BiH biti Ustavni sud BiH i nanovo, u mogućem ojačanom kapacitetu, Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice. 

Vezani članci

Zašto je Kosovo formiralo vojsku Piše: Hamza Višća Republika Kosovo je danas (14. decembar), Odlukom Parlamenta dobilo Vojsku, koja bi trebala čuvati ”suverenitet i teritorijalni int...
Dodikove opasne igre Piše: Edina LATIF „Proruski srpski nacionalista proglasio je pobjedu u izbornoj utrci za srpskog člana tročlanog Predsjedništva BiH.  Pobjeda Milorad...
Genocid je proces ili kako su “zemljicu Bosn... Piše: Emir SULJAGIĆ  Tuđman i Slobodan Milošević su nam na početku jugoslovenske krize nudili „zemljicu Bosnu“. Genocid je proces, a ne događaj. Gen...
Rastakanje bosanskog bića: Od Draže i Pavelića, pr... Piše: Nedžad AHATOVIĆ  ...Tuđe horde proklete nadiru kroz noć, juriš moji junaci mi moramo proć'... Kaže pjesma o legendarnom partizanskom komandantu...