Demontiranje neistina Dragana Čovića

Preporučujemo

Piše: dr Slaven Kovačević (https://slavenkovacevic.blogspot.com)

Bez obzira što je svačije legitimno pravo da vodi političku borbu svim demokratskim sredstvima, može doći do problema u tom legitimnom pravu, ako je ono temeljeno na neistinama. Naravno, neću koristiti izraz »laži« jer bi eventualno zvučalo grubo i nimalo akademski, pa ćemo se zaustaviti na neistinama koje danas nudi Dragan Čović. Krenimo redom.

- -

Neistina prva. Čujemo iz HNS-a da je izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda nelegalan, neustavan i nelegitiman, što Dragan Čović obrazlaže time da je tako rekao Ustavni sud BiH, pa s toga kako prenosi Oslobođenje, kaže Čović da izbor članova nije u u skladu sa Ustavom. Nije tačno. Zašto? Pa zato što Božo Ljubić u svome zahtjevu nije niti osporio izbor članova Predsjedništva BiH, već se samo referirao na članove Izbornog zakona BiH, koji se odnose na popunjavanje Doma naroda FBiH ili tačnije na članove 10.10, 10.12, 10.15. i 10.16. Potpoglavlja B Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i člana 20.16 Prelaznih i završnih odredbi Izbornog zakona. Evo vam isječak iz oduke Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića:

Isječak iz odluke Ustavnog suda BiH, po zahtjevu Bože Ljubića

Pomenuti članovi, dakle reguliraju isključivo popunjavanje Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine i ništa drugo.

- -

Neistina druga Da je Ustavni sud BiH presudio da treba uvesti »legitimno političko predstavljanje naroda« na svim administrativnim nivoima. Opet nije tačno. Odluka Ustavnog suda BiH veoma je jasna, sadržana je u par rečenica, koje se odnose na stavljanje van snage člana 10.12 stav (2) i člana 20.16.A stav (2) ali samo a-j iz Izbornog zakona BiH. Evo kako i to izgleda:

Dakle, odluka Ustavnog suda BiH se odnosi sa na dva pomenuta člana Izbornog zakona BiH i nalaže se zakonodavcu, Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od šest mjeseci uskladi odredbe članova 10.12 stav (2) i 20.16A stav (2) a-j sa Ustavom BiH, ne dajući bilo kakvo uputstvo, naredbu, odredbu, naputak, prijedlog, bilo šta, kako to treba uraditi, odnosno to je u cijelosti ostavljeno zakonodavcu da uradi kako god želi. Sva ona »kreativna« tumačenja dijelova obrazloženja, od mišljenja Venecijanske komisije, pa nadalje, potpadaju pod nepotrebna i politička, jer taj dio odluke Ustavnog suda BiH nije obavezujući.

Da konstatiramo ono što jeste tačno, a to je da Božo Ljubić nije tražio niti je Ustavni sud BiH razmatrao bilo šta, što se tiče izbora članova Predsjedništva BiH.Kako je podnošenjem novog zahtjeva, onoga Borjane Krišto, HDZ BiH ili ako hoćete HNS nedvosmisleno priznao da odluka Ustavnog suda BiH u predmetu »Božo Ljubić« ne zadovoljava njihove političke apetite, ta će stvar postati jako interesantna. Znate zašto? Pa zato jer je Božo Ljubić u svome zahtjevu osporavao dijelove Ustava Federacije BiH koji se odnose na popunjavanje Doma naroda FBiH, što je Ustavni sud BiH očito odbacio, govoreći da se »Djelomično usvaja zahtjev dr Bože Ljubića« čime je utvrdio da je njegov zahtjev razmotrio u cijelosti, ali ga samo djelomično prihvatio, odbacivši ostatak njegovog zahtjeva koji se odnosi na Ustav Federacije BiH, što se može vidjeti iz citiranih dijelova obrazloženja odluke Ustavnog suda BiH u tom predmetu (postoji tamo cijela matematika i statistika Bože Ljubića, kojom se osporavaju dijelovi Ustava Federacije BiH). To nedvosmisleno znači da je Ustavni sud BiH već razmatrao ono što traži i gospođa Borjana Krišto, pa bi trebao njen zahtjev ocijeniti nedopuštenim jer je već razmatrao isti zahtjev drugog podnosioca (učinio je to u predmetu Svetozara Pudarića odbacujući ga nedopuštenim jer se ta stvar već razmatrala), a nema novih detalja koji su se u međuvremenu pojavili. Isti je Ustav BiH i isti je Ustav Federacije BiH, odnosno sve je isto kao i prilikom podnošenja zahtjeva Bože Ljubića, kao i nakon njega. Nema novih pravnih osnova, iako je ovo čudna zemlja, gdje me ne bi čudilo da Ustavni sud BiH pogazi i svoja pravila i ranije odluke. U pravnom smislu, kada jednom napravite presedan, to postaje pravilo.

Neistina treća Kaže Dragan Čović više puta da je Ustavni sud BiH utvrdio da je »konstitutivnost« natkrovljujući princip u svojoj odluci, koliko se sjećam 5/98. E tu ima ozbiljan problem. Nije Ustavni sud BiH tumač Ustava BiH, već njegov zaštitnik, ne može Ustavni sud BiH mijenjati Ustav BiH jer nije ustavotvorac ili da budem krajnje jasan – da je nešto »natkrovljujući princip« može imati pravnu snagu samo ako tako piše u Ustavu BiH, a ne piše. Posebno ne piše u toj alineji 10, preambule Ustava BiH, koja izvorno glasi:

Alineja 10, preambule Ustava BiHTo bi trebalo značiti, a niko od aktivne politike da to kaže ili demantira da Ustav BiH ima pet ustavotvornih elemenata – Bošnjake, Hrvate, Srbe, Ostale i građane BiH, koji bi morali imati istovjetna prava, a nemaju.

Neistina četvrta Kaže Čović, kako se vlast ne može formirati, jer postoji nedostatak u Izbornom zakonu BiH, koji uređuje način popune Doma naroda FBiH. Ima tu mali problem. Isti taj zakon u članu 10.12 stav (1) kaže ovo:

To je ovo što se danas pojavljuje u javnosti, da Centralna izborna komisija nakon svakog popisa određuje broj delegata koj se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i ostalih, a koji se biraju iz kantonalnih skupština. Ima i ovdje manji problem. CIK nije zakonodavac, tako da on ne može ispuniti nalog iz odluke Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića, jer to treba uraditi Parlamentarna skupština BiH (PSBiH). CIK može sačiniti prijedlog i uputiti ga PSBiH u parlamentarnu proceduru na razmatranje, ali Izborni zakon BiH ne može mijenjati.

Ipak, CIK može svojim podzakonskim aktom ponuditi prijelazno rješenje, što taj isti CIK i najavljuje, ali mora uvažavati odredbe Ustava BiH i Ustava Federacije BiH.U Ustavu FBiH kaže da će se primjenjivati popis iz 1991. godine sve do okončanja Aneksa VII Dejtonskog sporazuma (povratak svih raseljenih u prijeratne domove), gdje OHR svojim mišljenjem nedvosmisleno kaže da Aneks VII nije okončan jer ima projekata povratka u toku koji se okončavaju 2020. godine. O kojim se i kakvim projektima radi, ne znam, ali tako kaže OHR, koji je jedna od dvije institucije koje imaju pravo proglasiti povratak okončanim. Druga je Parlamentarna skupština BiH, a to svakako nije CIK niti Ustavni sud BiH. Šta će biti od ovoga, vidjećmo.

Neistina peta Kaže Dragan Čović da Bosna i Hercegovina neće nikad biti jednonacionalna, građanska i unitarna država. Sve netačno. Prvo, već sada je BiH multi-etnička država bez bilo čije namjere da to mijenja. Drugo, već sada u istoj alineji 10, preambule Ustava BiH stoji da su i građani BiH ustavotvorni element, što znači da je ona već sada i građanska, a ne samo etnička država. I treće, ovo unitarna mi govori da uvaženi Čović ne zna šta znači pojam unitarnog uređenja, koje nema veze sa etničkom pripadnošću, metodom jedan građanin – jedan glas niti bilo kakve veze sa etničkim elementima. Da ovo sve zajedno nije jako ozbiljna priča, bilo bi jako smiješno. Kako se radi političkih apetita izgovaraju različite neistine, motivirane time da niko drugi osim Dragana Čovića ne čita Ustav BiH i važeće zakone, pa na temelju toga, plasiraju se neistine koje neko prihvata kao tačne, a da nije niti zavirio šta piše u Ustavu BiH, odlukama Ustavnog suda BiH ili Izbornom zakonu BiH.

Tako očito Čović vlada svojim glasačkim tijelom, oslanjajući se ne nezainteresiranost tog tijela da pročita Ustav BiH, odluke Ustavnog suda BiH ili, recimo, Izborni zakon BiH.Bez obzira, vlast se može formirati, postoje mehanizmi za takvo nešto, postoji OHR, koji je po Aneksu X dužan obezbijediti fer i poštene izbore u što spada i implementacija izbornih rezultata i formiranje vlasti, pa je k tome još OHR obavezan da djeluje u slučaju bilo kakvih blokada. Kojih blokada? Pa onih političke prirode jer pravni osnov za blokade ne postoji.Da vas malo nasmijem. Kaže Ustavni sud BiH da se sljedeća odredba stavlja van snage:  „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ što je interesantna konstrukcija. Valjda je trebalo da u Izbornom zakonu BiH piše: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto iz svakog kantona“ jer se radi o delegiranju delegata iz konstitutivnih naroda iz skupština kantona u Dom naroda FBiH, a ne da svaki narod treba imati po jednog predstavnika u kantonu. Interesantno, zar ne?

Najnovije

Šulić “briljirao” u NSRS-u: “Gospodin ja….”

Denis Šulić, ministar trgovine i turizma u Vladi bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska ukrao je show na jučerašnjem zasjedanju Narodne...