Migranti su postali očit problem u Bosni i Hercegovini. Od početka 2018. godine do kraja aprila, Granična policija BiH otkrila je 1.239 državljana u pokušaju ilegalnog prelaska granice. Oni ne dolaze samo iz zemalja u kojima bjesni rat poput Sirije i Afganistana, već i Libije, Pakistana, Alžira, Maroka, Turske i Albanije. Njihovo kretanje fokusirano je na nekoliko područja – Velika Kladuša i Bihać, zatim Zvornik, Sarajevo i Trebinje.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je krajem aprila pokušao održati sastanak sa nadležnima, međutim, većina njih na državnom nivou nije se ni odazvala. Fazlić je zatim izjavio kako je “prije sastanka bio paranoičan, dok je sada paničan”.
Na pitanje, zašto Ministarstvo sigurnosti BiH nije prisustvovalo ovom sastanku, za Index.ba nam nisu dali odgovor, ali su rekli kako prate situaciju povećanog dolaska migranata, konkretno i kroz rad Koordinacionog tijela za pitanja migracija.
“Podsjećamo da je u pripremi prijedlog mjera za borbu protiv nezakonitih migracija sa prijedlogom finansijskih sredstava za njihovu realizaciju”, objasnili su.
Dodali su da su prioriteti jačanje Granične policije BiH u svrhu bolje kontrole granice u cilju sprečavanja nezakonitih ulazaka u BiH, zatim jačanje kapaciteta Službe za poslove sa strancima i Sektora za imigraciju u cilju veće efikasnosti u borbi protiv nezakonitih migracija te realizacija potpisanih Sporazuma o readmisiji (sa Srbijom i Crnom Gorom) i jačanje kapaciteta u području azila.
U planu sastanak sa zabrinutim vlastima očito nije, ali jeste proširenje kapaciteta za smještaj tražilaca međunarodne zaštite, odnosno azila.
Gradnačelnik Bihaća upozorio je prije dvije sedmice i da su se pojavili i prvi slučajevi svraba. Ali, to nije sve. Lokalne vlasti i policija su upozoravali i na mnoga krivična djela, poput krađa, koja su izvršavali upravo migranti. Tako je na primjer, uhapšen migrant u martu tokom krađe u tržnom centru, dok smo nedavno objavili i snimak provale u neboder u Bihaću.
DIJELITE DALJE!!!Četvorica "migranata" provaljuju u bijeli neboder. Kasnije su pokušali provaliti u stan kod jedne komšinice. A zatim i u poslovni prostor ispod zgrade. Budite oprezni i zaključavajte se!
Gepostet von Naš Bihac am Sonntag, 29. April 2018
“Imali smo problema što se tiče pojedinih krivičnih djela i narušavanja javnog reda i mira, gdje smo mi reagovali pravovremeno, međutim, ti ljudi ne mogu biti sudski procesuirani s obzirom na to da ni sudovi nemaju svojih sudskih tumača, tako da nakon toga budu pušteni i budu ponovo vraćeni na ulicu, jer mi nemamo nikakvog smještaja”, izjavio je nedavno za Slobodnu Evropu ministar Policije Unsko-sanskog kantona Anel Ramić.
Ipak, predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH tvrde kako nisu upoznati “sa navedenim izjavama i nemamo informacija o navodnim krađama koje bi se mogle dovesti u vezu sa migrantima”.
Očito je da postoji neki šum u komunikaciji između nadležnih vlasti i policije u Bihaću sa predstavnicima državne sigurnosti.
“Ministarstvo sigurnosti BiH zajedno sa svojim agencijama, posebno Graničnom policijom BiH i Službom za poslove sa strancima u posljednjih nekoliko mjeseci, koristi maksimalne kapacitete kako bi zbrinuli osobe koje izraze zahtjev za međunarodnu pomoć/azil te suprotstavili sve izraženijim ilegalnim migracijama”, rekli su iz Ministarstva sigurnosti BiH za Index.ba te dodali da je tokom prošle godine, sektoru za azil podnesen 341 zahtjev za azil, a u ovoj godini čak 284 zahtjeva za 342 osobe do sada.
Azilantski centri su popunjeni i bore se sa manjkom kapaciteta već duži period. U pomoć su uskočile humanitarne organizacije u našoj zemlji koje su se organizovale i tražile pomoć građana – od odjeće do obuće.
“BiH se ne može sama suprotstaviti ovom globalnom izazovu i predstavnici BiH su na brojnim skupovima ukazivali na potrebu rješavanja ovog problema na regionalnom, odnosno evropskom nivou”, rekli su nam iz resornog ministarstva.
Posebno upečatljive su lokacije na kojima se zadržavaju migranti – Velika Kladuša, Bihać, Sarajevo, Trebinje.. ali, do sada, niko nam nije dao konkretan odgovor zašto se zadržavaju baš na ovim lokacijama.
“Razlog zbog kojeg se migranti najviše nalaze na pomenutim lokacijama vjerovatno je činjenica da BiH nije njihova krajnja destinacija već samo našu državu koriste za tranzit do zemlja Zapadne Evrope. Ova migrantska ruta ide iz pravca Grčke, Albanije, Crne Gore ili Srbije i koji preko naše države žele doći do Evropske unije, odnosno zemalja Zapadne Evrope. Veliki broj ilegalnih migranata samo iskaže namjeru za podnošenje zahtjeva za azil, ali ne pristupi registraciji azila (u 2018. godini iskazano 1.696, a podnešena 284 zahtjeva za azil). Većina tražitelja azila, koji dolaze iz više od 30 zemlja (Alžir, Pakistan, Maroko, Sirija, Afganistan, Libija,Turska, Iran, Irak…) su prilikom registracije rekli da ne žele azil u BiH nego žele da idu u zemlje Zapadne Evrope”, naveli su iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Ipak, stručnjaci u ovom području smatraju drugačije te vide ovo kao moguću opasnost. Bitno je napomenuti da sukobi u Siriji traju još od 2011. godine, a u Afganistanu i Iraku od 2001. godine. Migranti u većoj mjeri se pojavljuju u BiH tek krajem, odnosno početkom ove godine.
Istina je da se Bosna i Hercegovina na migrantskom putu prije nekoliko godina zaobilazila, dok je sada – obavezna ruta gdje migranti ipak ostaju.
“Nije više u pitanju tranzicija, prolaz kroz državu, nego kao odredište… Moj strah je u sljedećem – da se sukob iz tog dijela svijeta može prenijeti na Balkan, što naši predstavnici vlasti generalno zanemaruju, više su fokusirani, naročito visoki policijski službenici, čiji je mandat upitan, kako će se umiliti nekoj političkoj opciji ili nekom političaru, da bi ostali na pozicijama koje zauzimaju trenutno, nego da stvarno rade svoj posao. Dokaz da ne rade svoj posao je u činjenici da se granice prelaze ilegalno, u tolikom broju”, rekao je vanredni profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Goran Kovačević za Slobodnu Evropu.
On napominje da se izbjeglicama svakako mora pomoći, ali da prije toga, moraju se provjeriti svi migranti prije ulaska u našu zemlju. Objasnio je i da se izbjegava saradnja sa Vladom Sirije, ali se mora uzeti u obzir da oni ipak imaju podatke o 95 posto svojih građana – što bi našoj zemlji itekako bilo od koristi u ovoj situaciji.
Ono što je sigurno – jeste da niko ne zna njihovo porijeklo i stvarne namjere migranata u našoj zemlji, čiji broj se povećao naglo ove godine. Istina je i da državne vlasti ovaj problem nisu uzele ozbiljno, pa ni kao dio predizborne kampanje niti dio europskog puta, koje tako često spominju.
(Ines Sandžaktarević)