Broj umrlih od koronavirusa u kineskoj pokrajini Hubei skočio je danas za 242, što ukupno iznosi 1.310 smrtnih slučajeva, od kojih su se samo dva dogodila izvan Kine na Filipinima i u Hong Kongu. I broj novooboljelih povećan je za rekordnih 14.840, što je sedam puta više nego dan ranije (u srijedu), pa ukupna brojka zaraženih sada iznosi 48.206 slučajeva.
Do ovoga je, kaže dr. Mirza Palo iz kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH, došlo jer je Kina uvela promjenu analize slučaja, odnosno stručnjaci su proširili definiciju simptoma, pa se kao dijagnostički alat sada može koristiti i snimanje pluća.
– Kineske vlasti su testovima za dokazivanje, koji su postali dostupniji, kod mnogih osoba koje nisu imale ili su imale blage simptome, počeli otkrivati prisustvo koronavirusa. To je razlog zbog kojeg je brojka zaraženih naglo porasla. WHO je od Kine zatražila obrazloženje, a odgovor je bio upravo taj – da su promijenili definiciju otkrivanja slučaja. To se naravno dešava kada imate na raspolaganju bolje metode dokazivanja da je neko zaražen virusom – objašnjava Palo.
Proći će mjeseci dok se vakcina proizvede
Kaže kako je Svjetska zdravstvena organizacija, u saradnji sa vlastima u Kini, trenutno najviše posvećena sprečavanju širenja koronavirusa i mjerama prevencije.
– Osim toga, uzorci su poslati na više od 70 instituta širom svijeta na kojima vrhunski naučnici i istraživači analiziraju podatke, kako pisane, tako i one laboratorijske, kako bi se što više saznalo o novom kortonavirusu, njegovom načinu širenja, ali i metodama kako bi se on mogao zaustaviti putem određenih lijekova ili vakcine.
Na pitanje, kolika je vjerovatnoća da novi koronavirus uopće dođe u našu zemlju, Palo odgovara kako je ona relativno niska do umjerena.
– Takva vjerovatnoća može se objasniti tim da u ovom regionu nema zabilježenih slučajeva obolijevanja te da su već urađene preventivne mjere koje se primjenjuju na svim ulazima u BiH, a potom se takvi podaci prosleđuju nadležnim institucijama. Osim toga, BiH nema direktnih kontakata sa zemljom odakle je virus potekao.
Naš sagovornik potvrdio je i dolazak novih 1.000 testova za otkrivanje prisustva novog koronavirusa, a po 500 njih bit će raspoređeni kliničkim mikrobiološkim laboratorijama Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i Univerzitetskom kliničkom centru RS u Banjoj Luci.
– Ne možemo tačno precizirati kada će testovi doći u BiH. Oni su se protekle sedmice iz laboratorije u Njemačkoj počeli distribuirati širom svijeta. Vjerujem da su prve pošiljke upućene u one zemlje, a njih je 25, u kojima je prisustvo virusa dokazano. To nije slučaj za našu zemlju i regiju, pa to može biti i razlog zbog kojeg testovi još nisu stigli u BiH.
Brzo slanje uzoraka na prisustvo drugih virusa, kao što je onaj kojim se potvrđuje sezonska gripa, u tri referentna centra u Evropi uspostavljen je i odvija se bez ikakvih problema. Kad stignu novi testovi, uz pomoć njih i u našoj zemlji moći će se, kaže Palo dokazati moguće prisustvo novog koronavirusa.
– Testovi su tako pravljeni da mogu zadovoljiti kapacitete mnogih laboratorija širom svijeta, a na osnovu informacije koje su laboratorije sa KCUS-a i UKC RS o svojim kapacitetima podijelile sa našim regionalnim uredom, sigurno je da će one u potpunosti odgovoriti na ono što se od njih traži.
Testiranje na koronavirus, navodi Palo, nije dobrovoljno i njemu se ne možete tek tako podvrgnuti.
– Postoji tri jasna kriterija koje određuju isključivo zdravstveni profesionalci. Prvi kriterij je epidemiološka povezanost, a to znači da je osoba u zadnjih 15 dana bila, u Kini, gradu Wuhanu, provinciji Hubei ili na drugom mjestu gdje je potvrđen virus. Drugo, osoba mora imati jasne simptome, a to su povišena tjelesna temperatura, kašalj ili kihanje. Ako osoba nema tih simptoma, a bila je u žarištu epidemije, može se donijeti odluka da nema potrebe da se testira. Treći kriterij, ukoliko osoba zadovoljava prva dva, podrazumijeva isključivanje drugih patogena (obična ili sezonska gripa, te drugo oboljenje koje daje takvu prezentaciju simptoma). Ako osoba zadovoljava ove kriterije podvrgava se testiranju na prisustvo novog koronavirusa.
Iako svjetski zdravstveni stručnjaci uveliko rade na pronalasku vakcine koja će biti efikasna u zaustavljanju koronavirusa, prema riječima Pale, proći će mjeseci dok se ona ne počne primjenjivati na ljudima.
– Sada je najbolje koncentrirati se na mjere prevencije koje su preuzele zdravstvene vlasti širom svijeta, a potom je prilagodile lokalnom kontekstu, od sprečavanja zaraze, ali i ranog otkrivanja zaraženih. Prevencija znači obratiti pažnju na ličnu higijenu, koja podrazumijeva često pranje ruku, ali i socijalno ili društveno udaljavanje od osoba koje imaju simptome bolesti.
Trebamo li se bojati pandemije
Ranije su iz Svjetske zdravstvene organizacije kazali da još traje razdoblje tokom kojeg se može spriječiti da smrtonosni virus preraste u veću globalnu krizu. Tome u prilog pohvalili su mjere koje je Kina poduzela kako bi se s virusom obračunala u mjestu žarišta. No, mnogi se pitaju – trebamo li se ipak bojati pandemije?
– Izraz – pandemija više se ne koristi, jer je to stručni, epidemiološki izraz koji je zamijenjen već proglašenom vanrednom situacijom od međunarodnog značaja, koja je donesena 30. januara. To se koristi iz razloga da možemo reći da je svijet u stalnoj polupandemiji zbog sezonske gripe koja je prisutna u svako doba godine u južnoj ili sjevernoj hemisferi. No, za sprečavanje daljeg širenja koronavirusa potrebna je zajednička akcija, ne samo zdravstvenih vlasti, nego i cjelokupnog društva u svijetu.
Iako iz sata u sat prate situaciju sa oboljelima i širenjem koronavirusa, Palo kaže kako WHO ne može sa sigurnošću tvrditi kada bi se mogao desiti vrhunac epidemije.
– Nemamo valjanih podataka na osnovu kojih bismo mogli predvidjeti kada će biti vrhunac epidemije koronavirusom. Ono što mogu kazali jeste da mjesta za paniku u BiH nema, ali treba biti oprezan i spreman – zaključio je Palo.
Izvor: Faktor