Džaferović: Pohvala građanima koji pokazuju odgovornost, plaće u javnom sektoru će se morati smanjivati

39

Šefik Džaferović nedavno je preuzeo funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i u nimalo jednostavnom trenutku punom izazova predvodit će tu instituciju. 

Gospodine Džaferoviću, da li je BiH po vašem mišljenju do sada napravila prave poteze u borbi protiv koronavirusa?

Želim pohvaliti napore i mjere koje su svi nivoi vlasti, krizni štabovi i nadležne zdravstvene institucije poduzele u vezi s ovom krizom. Posebno želim pohvaliti zdravstvene radnike koji neprestano rade s ciljem spašavanja života naših građana.

Izbjegavanje i minimiziranje kontakata je, za sada, jedini efikasan lijek protiv širenja zaraze. Opasnost koja prijeti opravdava rigorozne restrikcije koje se uvode. Bosna i Hercegovina je pristupila radikalnijem uvođenju mjera od nekih zemalja u okruženju i Evropi. Mislim da je to dobro i da će nam, nadam se, pomoći da ublažimo posljedice epidemije korona virusa.

Želim pohvaliti i naše građane. Apsolutna većina ljudi je svjesna opasnosti, te se ponašaju odgovorno i savjesno, na čemu im zahvaljujem.

Da li je granicu ranije trebalo zatvoriti?

Predsjedništvo BiH je već na sjednici 16. marta donijelo zaključke među kojima je i onaj o svođenju na minimum broja graničnih prelaza. Taj smo zahtjev ponovili Vijeću ministara i 22. marta. Nadležnim institucija zaduženim za graničnu kontrolu i zdravstveni nadzor dali smo na raspolaganje resurse Oružanih snaga BiH, za sve slučajeve u kojima im budu potrebni. Odobravaćemo korištenje resursa OS BiH gdje god stručni timovi procijene da su oni potrebni. Vijeće ministara, u čijoj je to nadležnosti, zatvaranje granica je radilo postpuno.

Važno je napomenuti da po Ustavu BiH, mi našim građanima ne možemo zabraniti povratak u državu. Apelirali smo na njih da se bez prijeke potrebe ne vraćaju u BiH. Naravno da će BiH primiti sve svoje građane, ali će oni morati proći kroz karanten ili samoizolaciju, onako kako to procijene medicinski stručnjaci. Još jednom apeliram na sve građane BiH u inostranstvu, ako imaju ikakvu mogućnost, neka ne putuju, jer je svako kretanje sada izuzetno rizično i opasno.

Mnogi smatraju da će ekonomske posljedice biti mnogo žešće nego što se misli. Šta prvo država može i treba uraditi da bi amortizirali cijelu situaciju?

Jedan od zaključaka Predsjedništva bio je i onaj kojim smo tražili prilagođavanje budžeta trenutnoj krizi. Novac koji se svakako neće trošiti za neke oblasti ili za projekte koji se zbog pandemije ne mogu provoditi, potrebno je usmjeriti u zdravstvo, kako bismo spašavali živote ljudi, ali i u provođenje ekonomskih mjera, kako bismo spasili firme i radna mjesta.

Vlada Federacije je u ekspresnom roku naložila prilagođavanje budžeta FBiH novonastaloj situaciji. To su počeli pratiti i kantoni. Vidim da se i vlasti u RS-u trude da donose mjere kojima će ublažiti neminovni ekonomski udar. Dobro je da je Vijeće ministara usvojilo nacrt državnog budžeta, kako bi on što prije bio usvojen. Naravno, i on mora biti prilagođen i stavljen u funkciji rješavanja novonastale situacije.

U ovom trenutku je ključno da budemo solidarni. Javni sektor mora priteći u pomoć realnom sektoru. Sve budžetske resurse moramo staviti u službu očuvanja realnog sektora, spašavanja radnih mjesta i poslovanja firmi, koje će biti pod brutalnim udarom zbog ove krize. Osnivanje velikog fonda za spas privrede na nivou FBiH vidim kao dobar primjer za sve.

Kakvu komunikaciju imate sa Vijećem ministara, s obzirom da ta institucija treba povući ključne poteze i ekonomske, ali i one druge?

Prije sjednice Predsjedništva BiH, održan je izuzetno konstruktivan sastanak sa predstavnicima Vijeća ministara, entitetskih vlada i Brčko Distrikta. Međutim, nakon toga, entitetske vlade su bile mnogo agilnije u provođenju mjera nego Vijeće ministara. Vjerujem da će i Vijeće ministara kao cjelina, nakon usvajanja budžeta, uhvatiti korak.

Najavljuje se smanjivanje plata u javnom sektoru. Hoće li to dovesti do bunta jednog dijela zaposlenih. Strahujete li od toga?

Nikakvog bunta ne bi trebalo i ne bi smjelo biti. Ljudi moraju razumjeti da su budžeti iz kojih primaju plaće, u stvari, projekcije, pretpostavke o tome koliko ćemo novca imati za cijelu godinu. Taj novac ne stoji na jednom mjestu Ili da se kolokvijalno izrazim, na jednoj kamari, pa da ga neko dijeli. Ako smo, naprimjer, usvojili budžet od milijardu KM, on je planiran na osnovu ekonomskih parametara u nazovimo ih normalnim okolnostima. Međutim, već sada je jasno da tokom trajanja pandemije koronavirusa i nakon nje, nećemo imati te normalne okolnosti u kojima smo planirali pomenutu milijardu KM. Kada doživimo ekonomski udar, mnoge kompanije će zbog globalnih i lokalnih poremećaja na tržištu biti u krizi, poslodavci će smanjivati plaće radnicima ili će neki ljudi ostajati bez posla. Realni sektor koji puni budžet bit će ugrožen, pa nećemo imati milijardu, nego možda 700 ili 500 miliona KM. U tim okolnostima, dakle, neće biti budžeta kakavih sad imamo.

Zbog toga je iluzorno, i da se najblaže izrazim, sebično očekivati da plaće u javnom sektoru ostanu netaknute. Naravno, treba povesti računa da se ne diraju plaće u javnom sektoru koje su blizu mjesečnog prosjeka u BiH, ali svakako ima prostora da se smanji nemali broj visokih plaća. Svakako, plaće zdravstvenih radnika, policajaca, vojnicima, inspektorima i ljudima angažiranim u civilnoj zaštiti, dakle onima koji su sada naizloženiji, ne treba dirati.

Moramo, dakle, prije svega pomoći realnom sektoru i radnicima koji će privremeno ostati bez radnih mjesta i plaća. Moramo svi zajedno pokazati solidarnost. Ne mogu jedni imati enormno visoke plaće, a drugi da ostanu bez ičega. Vjerujem da će solidarnost nadvladati bilo kakvo nezadovoljstvo, pogotovo što bi mjere trebalo da krenu od vrha, pa naniže. To je suština društvene solidarnosti.

Turska je obećala pomoći BiH. Imate li informacije o kojoj količini pomoći je riječ i da li BiH može očekivati još neku vrstu pomoći?

Treba razumjeti da je pandemija koronavirusa globalni izazov i da svaka država ima vlastite probleme. U tim okolnostima pomoć koja nam se šalje ima posebnu specifičnu težinu. Turska je i ovaj put pokazala da je istinski prijatelj BiH. Iako se i sama bori sa koronavirusom, i u ovakvoj situaciji nam priskaču u pomoć.

Mnogo puta dokazano prijateljstvo prema našoj zemlji pokazuju i drugi. Izuzetno je važna podrška koju nam je uputila Vojska Sjedinjenih Američkih Država. Evropska unija također pomaže. Nezahvalno je da sada nabrajam sve države pojedinačno, kao i vrstu i količinu pomoći koja će biti dostavljene u BiH. Kada ona bude realizirana, javnost će svakako biti upoznata o tome.

Dakle, neke države su već pomogle, neke pripremaju pomoć, sa brojnim prijateljima razgovaramo, sve na osnovu potreba koje su iskazale naše medicinske institucije. Naravno, ne tražimo samo pomoć, nego i mogućnost da kupimo određena medicinska sredstva, jer za to imamo novac. Ali, kao što sam rekao, zbog vlastitih problema koje gotovo sve države imaju, izvoz, odnosno uvoz su ograničeni. Ali, nalazimo načina da i tu prepreku prevaziđemo.

Moj Kabinet i ja lično smo u kontinuiranom kontaktu sa brojnim prijateljima iz svijeta, i učinit ćemo sve što možemo da odgovorimo na ovu krizu najbolje što se može. To, naravno, rade i druga dva člana Predsjedništva. Sigurno je da Bosna i Hercegovina i ovaj put neće ostati bez pomoći naših prijatelja, a to ćemo svakako znati cijeniti.

(Klix)