Erdogan se nada pobjedi u prvom krugu, ujedinjena opozicija vjeruje u drugi krug

29

Više od 50 miliona birača danas će imati priliku da glasa na prijevremenim predsjedničkim i parlamentarnim izborima u Turskoj, piše NAP.

Ovo su prvi izbori koji se održavaju nakon prošlogodišnjeg referenduma o promjeni Ustava i uvođenja predsjedničkog sistema. Na predsjedničkim izborima učestvuje šest kandidata, a na parlamentarnim osam političkih stranaka.

Prvi put u turskoj parlamentarnoj praksi, stranke su najavile koalicije, vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP), sa Nacionalističkim pokretom (MHP), dok su na drugoj strani četiri opozicione stranke (CHP, IYI, SD i DP) potpisale sporazum o koalicionoj saradnji.

Van koalicija je ostala prokurdska HDP, koja se, prema istraživanjima javnog mnijenja, nalazi na ivici cenzusa, ali ima izgledne šanse da uđe u parlament. Turski izborni sistem poznat je po najvišem cenzusu na svijetu od čak 10 posto.

Predsjednik Turske i vladajuće AKP Recep Tayyip Erdogan, po istraživanjima javnog mnijenja, ima najveće šanse da ostane na funkciji, ali, izgleda da će pobjednik biti poznat u drugom krugu. U nedavnom intervjuu Erdogan je izjavio da se nada pobjedi u prvom krugu predsjedničkih izbora, ali istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je malo vjerovatno da će ijedan kandidat dobiti natpolovičnu podršku 24. juna.

Zavisno od istraživanja, Erdogan u prvom krugu može da računa na podršku 45 do 52 posto birača, dok se Muharemu Inceu, kandidatu vodeće opozicione Republikansko-narodne partije (CHP) predviđa oko 30 posto. Meral Akšener, kandidatkinja konzervativne Dobre partije (IYI), i Selahatin Demirtaš, lider prokurdske Narodne demokratske partije (HDP), koji se nalazi u zatvoru, mogu da računaju na podršku od po 10-12 posto birača. Preostala dva kandidata imaju zanemarljivu podršku, na nivou statističke greške.

Ukoliko ne pobijedi u prvom krugu, Erdogan se suočava sa opasnošću ujedinjenih glasova opozicije, ali većina posmatrača se slaže da će uspjeti da pobijedi. Za Erdogana će veći problem biti ukoliko njegova AKP ne zadrži apsolutnu većinu u parlamentu, koji će ubuduće imati 600 poslanika.

Iako je Turska novim Ustavom i predsjedničkim sistemom ukinula funkciju premijera, već će šef države, koji dobija šira ovlaštenja, imenovati ministre, neophodna je podrška parlamenta. Erdogan je najavio mogućnost formiranja koalicione vlade, ukoliko njegova stranka ne osvoji apsolutnu većinu.

– Šanse za to su vrlo male – smatra Erdogan, koji je već najavio i konture svoje buduće vlade.

– U predsjedničkom sistemu vlasti smanjit ćemo broj ministarstava na 16 – izjavio je Erdogan, na novom, trećem istanbulskom aerodromu, koji će zvanično biti otvoren 29. oktobra.

Erdogan je predsjednik Turske od 2014. godine, prethodno je bio premijer od 2003. do 2014. Njegova AKP pobjeđivala je na parlamentarnim izborima od 2002. godine.