Dogovor Srbije i Kosova koji bi uključivao korekcije granica mogao bi biti štetan po Bosnu i Hercegovinu, kazao je za N1 akademik Esad Duraković.
U Austriji je održan dvodnevni forum o budućnosti Europske unije i nastavku procesa proširenja. Fokus je bio na proširenju Unije na zemlje zapadnog Balkana. Predstavnika iz BiH nije bilo. Evropski povjerenik za proširenje Johannes Hahn, ali i drugi političari, poručili su da Unija neće biti cjelovita dok u svoj sastav ne uključi šest zemalja Zapadnog Balkana.
Duraković je ocijenio kako je EU “propustila šansu” da u svoj sastav integriše zemlje Zapadnog Balkana, prije nego što je u ovom dijelu ojačao ruski utjecaj, i na taj način doprinese stabilnosti kontinenta. Unija je, kako je naveo akademik, zakasnila jer je vode ljudi bez jasne vizije. Čast izuzecima.
“Ne bih želio biti pesimističan, ali imam obavezu da budem realističan – EU je u velikim problemima. Članice nisu jedinstvene, postavljaju žice međusobno. Ideja Unije je napadnuta sa mnoštva strana. Neizvjestan je opstanak i same Unije. Mislim da je to zbog toga što Evropom vladaju ljudi koji nemaju političku viziju, izuzev Angele Merkel. Mislim da su propustili glavnu šansu, prije jačanja ruskog utjecaja, da uključe Zapadni Balkan u EU ili u NATO. Danas nam postavljaju nemoguće uslove da bi nas primili”, kazao je Duraković.
U središtu pažnje sudionika foruma u Austriji bila je nova ideja o korekcija granica između Beograda i Prištine. Duraković je otkrio da ga plaši dogovor Beograda i Prištine koji bi uključivao “novo crtanje granica”. Zaključio je da bi ovakav presedan bio posebno štetan po BiH.
“Nova mi je činjenica kako je EU, kao institucija, pristala na korekciju granica, pod uslovom da se ta dva subjekta dogovore. Pristale su i Sjedinjene Američke Države. Moguće je, mada je teško, da postignu dogovor. Da budem iskren i pomalo sebičan – to me je prilično uplašilo za budućnost BiH jer se pravi presedan – čim se dopusti korekcija granica – i to otvara mogućnosti da se slično uradi i na drugom mjestu. Zapadnjački um i zapadnjačko pravo počiva na logici presedana i kada se to jednom napravi, kao što će se eventualno napraviti sa Kosovom, onda vrlo jednostavno u nekoj sljedećoj fazi može da se kaže zašto isto ne bi uradili i u BiH”, naveo je akademik na kraju svoga gostovanja na televiziji N1.