Nakon što je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine neustavnim proglasio odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojima je onemogućeno penzionerima da primaju penziju i rade, u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje smo upitali koji penzioneri će moći raditi i primati penziju.
Tomislav Kvesić, samostalni stručni saradnik u Službi za informiranje Zavoda PIO, kaže da će postojati jasna pravila ko može raditi nakon penzionisanja, a da mu se pri tome ne obustavlja isplata penzije.
– U toku su pripreme izmjena Zakona o PIO-u, a u okviru kojih će se mijenjati i član 116, a to znači da samo oni koji navrše 65 godina života ili 40 godina staža osiguranja, mogu raditi i primati penziju. Tako je bilo i po starom zakonu. Ostali neće moći. Dakle, ko stekne uvjete za starosnu penziju, moći će poslije penzionisanja, ukoliko to želi, raditi. Sada, ukoliko penzioner želi raditi, on gubi pravo na penziju za period angažiranja na nekom poslu. I tako će biti dok se ne usvoje izmjene Zakona o PIO-u – pojašnjava nam Kvesić.
Dodaje kako ne bi imalo smisla da određene kategorije penzionera mogu raditi.
– Pri tome mislim, recimo, na one koji odu u invalidsku penziju. Da bi neko otišao u takvu penziju, mora biti proglašen nesposobnim za rad. I zamislite da takva osoba nakon penzionisanja radi? To bi pokazalo apsurd cijele priče. Također, neće moći raditi i primati penziju onaj koji se penzioniše sa penzijskim stažom – govori nam Kvesić.
Upitali smo koja je razlika između penzijskog i staža osiguranja?
– Penzijski staž je onaj u koji je uključen i posebni staž, a staž osiguranja je samo period za koji su uredno plaćeni doprinosi, odnosno, radni odnos. U penzijski staž je uključen i vojni staž, ili posebni, kako se stručno zove. Što se tiče beneficiranog radnog staža, ukoliko neko ima 40 godina staža, i manje godina života, takve osobe mogu primati penziju i raditi. Imate i ljudi koji su sa 18 godina počeli raditi i kada napune 40 godina staža osiguranja, a pri tome imaju manje od 65 godina života, mogu primati penziju i nastaviti negdje raditi – govori nam Kvesić.
Kaže da kod ove teme na društvenim mrežama zna biti dosta negativnih komenatara, a prema njegovom mišljenju ne bi trebalo.
– Imate određena zanimanja koja su deficitarna sa kadrom. Bilo je situacija da su se na određenim projektima trebali angažirati restauratori, konzervatori, a takvih je najviše recimo bilo u penziji. I ljudi nisu htjeli da rade jer bi izgubili pravo na penziju za period rada na projektu. Ima komentara na društvenim mrežama kao: “Nema ni omladina posla, a sada ovi hoće da rade”. Nije to odredba da ljudi moraju raditi poslije 65, već da mogu ako hoće, ako negdje trebaju – kazao je Kvesić.
(Faktor)