Evropska unija traži ukidanje dvije škole pod jednim krovom

66
Travnička gimnazija Foto: RSE

Fenomen “dvije škole pod jednim krovom” i onemogućavanje izučavanja jezika pripadnicima pojedinih naroda najčešći su oblici diskriminacije u bosanskohercegovačkom obrazovnom sistemu.

Ono što je nakon rata trebalo poslužiti samo kao trenutno rješenje, pretvorilo se u neku vrstu aparthejda, pa i 23 godine nakon sukoba, djeca bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine nastavu pohađaju fizički odvojena.

Uprkos brojnim sugestijama da se ovakav način obrazovnog sistema ne može tolerisati, ukoliko zemlja želi biti dio evropske porodice, ovaj oblik obrazovanja je postao pravilo u pojedinim dijelovima zemlje.

Gimnazija podijeljena žicom

Pored velikog broja osnovnih, mladi ljudi su odvojeni i u pojedinim srednjim školama. Tako, primjerice, Travnička gimnazija, koja se ubraja među najstarije u Bosni i Hercegovini, doslovno je podijeljena žicom. U žutom dijelu zgrade je Mješovita srednja škola, a u plavom, koji je obnovljen, Katolički školski centar.

Cijela ova zgrada pripada Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a objekat u koji su djeca, mahom, bošnjačke nacionalnosti trebala biti izmještena, još nikada nije završen.

Mladi obje škole se, uprkos žici, druže na odmorima, a za nastalu situaciju krive političare.

“Taj sukob su nam nametnuli stariji, tj. političari i generacije koje su došle prije nas”, poručuje Mia, učenica Mješovite srednje škole.

“Mi nemamo barijera i nemamo barijere između sebe, jer dijelimo ljude na dobre i loše”, kaže Andrej, učenik Katoličkog školskog centra.

Primjera poput ovih iz Travnika ima još. Srednjoškolci u Jajcu su se prošle godine borili da ostanu zajedno u školskim klupama, i na tome su uspjele, jer su vlasti odustale od otvaranja nove škole koja bi radila po bosanskom nastavnom planu i programu.

Međunarodna zajednica se ponovo aktivno uključila u ovaj proces. Naime, u utorak je objavljeno da Evropska unija traži ukidanje “dvije škole pod jednim krovom u BiH”. U prijedlogu neformalnog dokumenta Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Bosne i Hercegovine zatraženo je ukidanje ovog fenomena.

Na njegovoj provedbi posebno insistiraju predstavnici njemačke administracije koji su naveli kako je riječ o segregaciji djece i nastavku nacionalnih podjela u zemlji. Pri tome se zalažu za uvođenje jedinstvenog nastavnog plana i programa, te zajedničkog obrazovanja djece nezavisno o njihovim jezičkim i drugim posebnostima.

Borovac: Provesti sve što nadležna tijela donesu

Na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) – hoće li se Bosna i Hercegovina pridržavati ovog dokumenta, ukoliko bude formalan – ministrica za ljudska prava i izbjeglice Semiha Borovac kaže: “Nadležne vlasti moraju da provedu sve ono što nadležna tijela donesu. Mi smo se obavezali kroz konvencije i tijela koja o tome odlučuju i daju preporuke, dužni smo ih primjenjivati”.

U cijeli proces sve ove godine uključen je i OSCE. No, osim uopštenih preporuka, ova institucija, koja je i formalno zadužena za obrazovni proces u Bosni i Hercegovini, ništa konkretno o tom pitanju nije uradila.

Generalni sekretar OSCE-a Thomas Greminger prije mjesec dana je boravio u Bosni i Hercegovini i ponovio kako je obrazovni proces i dalje u fokusu Misije OSCE-a u BiH, tvrdeći da neki lideri često koriste djecu kao sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva, dok problemi poput segregacije i diskriminacije djece u školama i dalje čekaju na rješavanje.

Na upit RSE – šta OSCE može uraditi kada je riječ o problemu obrazovnog sistema u BiH, u okivru kojeg postoje i “dvije škole pod jednim krovom” – Greminger je odgovorio: “Mi smo posjetili takvu školu u Vitezu i veoma smo zabrinuti, jer je to bila urgentna mjera koja je uvedena prije 15 godina koja je tada bilo pragmatična, ali 15 godina kasnije održavati takav koncept u praksi, betonira segregaciju i predstavlja rizik za nastavak segregacije.

“Mi ne možemo promijeniti sistem, ali možemo pružiti podršku vlastima ove zemlje u pronalaženju načina da uspostave integrisani sistem obrazovanja koji će doprinijeti prevazilaženju međunacionalne segregacije, doprinijeti ujedinjenju”, istakao je Greminger za RSE.

Da djeca mogu i hoće zajedno, ilustruje primjer škole koja se nalazi na liniji razgraničenja dva entiteta u Sarajevu. Već 16 godina, djeca i nastavni kadar iz Federacije BiH i Republike Srpske – različitih vjeroispovijesti, nacija i nacionalnih manjina, idu zajedno u jednu školu.

“Nikada za ovo vrijeme, koliko se školujem, nisam primijetila da ima nekakvih problema što se tiče granice”, ističe učenica Ivona Mirić.

“Uopšte ne primjećujem da se nalazimo na granici entiteta. Ja prosuđujem ljude po tome kakvi su, a ne odakle su”, kaže učenik Faruk Softić.

I nastavni kadar u ovoj školi u prvi plan ističe povezanost đaka, bez obzira na naciju. Za sebe kažu da su Bosna i Hercegovina u malom.

“Ovo je postala linija koja spaja, a ne razdvaja”, poručuje nastavnica istorije Smilja Mrđa.

Nažalost, ovakvih primjera u Bosni i Hercegovini je malo, jer političari, podržavajući postojeći obrazovni sistem, svjesno rade na podjelama.

Skoro pa nestvarno zvuči da su djeca vijekovima na ovim prostorima, bez obzira ko je bio na vlasti, zajedno išla u škole.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Vezani članci

Hahn: U Evropsku uniju se ne mogu unijeti neriješe... Johannes Hahn je u Beogradu kazao da niti jedna zemlja koja teži ka članstvu u EU tamo ne može unijeti neriješena pitanja, kao ni nesređene bilateraln...
Vijeće Evrope danas usvaja Rezoluciju: BiH više ne... Parlamentarna skupština Vijeća Evrope danas će nakon razmatranja Izvještanja o stanju u Bosni i Hercegovini usvojiti i Rezoluciju o našoj zemlji. Rij...