FOTO Uz godišnjicu rođenja jednog genija: Walt Disney- tvorac dječije mašte

33

Piše: Ahmed Hrapović

Biti toliko nadaren, imati toliko mašte kao što je imao najveći tvorac dječije mašte Walt Disney, može se usporediti sa šalom  da je Disney, kada je Bog dijelio maštu, u red stajao po nekoliko puta. Jer, kako objasniti da u samo jedno ljudsko biće stane mašta djece cijeloga svijeta, pa i mašta odraslih ili onih koji su odrasli a, ustvari, nikada nisu odrasli, baš kao što ni Walt Disney, sudeći po kreativnosti koja ga je pratila cijeli život, nikada nije odrastao; cijeli život je bio u dječijem svijetu i svijetu crtanih junaka koji su se pojavljivali svako malo iz radionice Walta Disneya. Iz radionice genijalca koji je kroz crtane filmove bolje ispričao bajke od njihovih autora i tako podario djeci svijeta sve ono što su željeli maštati.

Walt Disney rođen je 5. decembra/prosinca 1901. godine u Chicagu (Čikago), gdje mu je otac radio kao stolar za nadnicu od jednog dolara. Prije nego se rodio, oko njegovog imena pala je nagodba njegovog oca Eliasa Disneya i prijatelja mu, svećenika Waltera Parra; obojica su očekivali da im se žene porode u skoro isto vrijeme. Dogovorili su se, ako Disneyevi dobiju sina da mu se da ime Walter po svećeniku, a ako Parrovi dobiju sina da mu ime bude Elias. Posrećilo se da obojica dobiju sina, ali je svećenik Parr lošije prošao pošto se ime Elias smatralo starinskim i ne baš popularnim.

Kao što je slučaj s većinom genijalaca, tako i Walt Disney, od najranijieg djetinjstva hvata za olovku i papir i crta karikature inspiriran karikaturama i ilustracijama iz novina, a kada Disneyevi sele u Missouri na jednu farmu, mladi Walt se tu susreće sa životinjama s farme i bukvalno se ne razdvaja od njih. U vezi s tim jedne prilike je Walt rekao da se bolje sjeća tih životinja, nego mnogih ljudskih likova koje je u to vrijeme sretao i upoznavao.

Ljubav prema crtanju

Vrlo teške prilike u porodioci Disneyevih primoravaju devetogodišnjeg Walta da sa svojim starijim bratom Royem, na adrese pretplatnika, raznosi dnevne novine „Star“. Taj posao radi oko šest godina, neprekidno, pauzira sveukupno šest-sedam nedjelja, i to zbog bolesti, a pored raznošenja novina, sa bratom Royem, radi i mnoge druge poslove kako bi zaradio još koji novčić. Uz sve te obaveze koj je preuzeo kako bi pomogao porodici, Walt  redovno pohađa gimnaziju, a pored gimnazije vanredno Akademiju lijepih umjetnosti, a ljubav prema crtanju ga primorava da prima sve dopisne tečajeve crtanja i uporedo uči i vježba crtanje karikatura. Sva ta žrtvovanja, upornost i želja da usavrši crtanje nisu bila uzaludna. Međutim,  ta nastojanja bivaju prekinuta početkom prvog svjetskog rata, kada se Disney, kao šesnaestogodišnjak, dobrovoljno prijavljuje u vojsku i sa svojom jedinicom, 1918. godine,  odlazi u Francusku. I tu Disney ne prestaje s crtanjem; vojnicima na bluzama crta vojne križeve, a ponekom vojniku je od novog šljema bojama pravio stari šljem u kojemu je vojnik „prošao“ mnoge bitke, čime su se mnogi vojnici na taj način i hvalili. Radio je i plakete za razne svrhe i za to dobivao nešto novca, a okušao se i kao ilustrator za neke listove, međutim urednici nisu bili zadovoljni kvalitetom radova i do saradnje nije došlo.

Po povratku iz Europe otac mu nalazi neki posao koji se mladom Disneyu nije svidio, odrešito je rekao da želi postati umjetnik i to neslaganje s ocem uslovilo je da Walt Disney  odlazi u Kansas City, što biva prekretnica u životu i put ka onome što će kasnije sve ostvariti. U novoj sredini nije bilo lako. Pokušao je naći posao novinskog ilustratora, ali tek nakon niza neuspjelih pokušaja stariji brat Roy zapošljava ga u neku reklamnu agenciju. Uz rad u reklamnoj agenciji Disney sarađuje s mnogim listovima u Americi, crta ilustracije i karikature. Malo poslije toga, 1920. godine, zapošljava se u neku filmsku kompaniju i to je konačno početak rada na crtanom filmu. Ali, ne zadovoljava se samo radom u toj kompaniji; Disney odlučuje da radi i privatno, iznajmljuje kameru i reflektore i crta svoje prve samostalne crtane filmove pod nazivom „Newmanovi smiješni crteži“. Nakon tih prvih samostalnih radova, radi sve više za mnoga kina, a za studio, u kojemu realizira svoje prve crtiće, služi mu garaža u kojoj su, pored njega, česti gosti bili i miševi, a jedan od njih obilježit će mu cijeli život, bavljenje crtanim filmom, stripom i na kraju do ći do carstva bajke koju je pretočio u Disneyland.

Ubrzo se Walt Disney, kod naručitelja njegovih radova, prepoznaje kao vrstan umjetnik i narudžbe bukvalno pljušte sa svih strana. Više nije moga sve stići sam i daje oglas u novine tražeći mladiće koji žele raditi i učiti tehniku crtanja i stvaranja crtanog filma. Na taj oglas javilo se nekoliko mladića i Disney, bez oklijevanja, s tom ekipom kreće u realizaciju crtića po bajkama „Mačak u čizmama“, „Crvenkapica“….Zapošljava još radnika i osniva malo poduzeće „Društvo za izradu smiješnih filmova“ No, to mu nije dovoljno i odlazi u Hollywood (1923.), gdje, nakon dužeg traženja posla, pristupa nekim kompanijama gdje realizira nekoliko filmova; svo vrijeme rada u Hollywoodu Disney razmišlja o tome da stvori vlastitog crtanog junaka o kojemu bi snimio nekoliko dužih filmova. U međuvremenu se bio oženio i jedne prilike, vraćajući se sa ženom Lillian vozom s nekog putovanja, Disney se prisjeća jednog miša kojeg je hranio u garaži i odluči da mu glavni junak u crtiću bude – miš. Miševi su mu bili veoma dragi jer su mu svakodnevno, do kasno u noć, pravili društvo dok je crtiće radio u garaži. Ushićeno je rekao supruzi da će ga nazvati Mortimer Maus, ali se to ime, poprilično arhaično i nimalo zvučno, čak i ružno, nije svidjelo Disneyevoj supruzi i odlučili su da se novi crtani junak zove – Miki.

Najpopularniji miš u povijesti

Uz asistenciju svog glavnog suradnika Uba Iwerksa, 1928. godine, svijet je ugledao najpopularniji miš u povijesti čovječanstva – Miki Maus. Prvi film o Mii Mausu bio je „Parabrod Willie“, prikazan 18. XI 1928. godine, kojeg je publika odmah prihvatila, nakon čega se pristupa realizaciji serije crtića o Mikiju, a zanimljivo je da mu je glas posuđivao niko drugi do sam Walt Disney, i to je trajalo sve do 1947. godine. Miki uskoro dobiva i „Oscara“, a kasnije slijedi niz nagrada i za druga crtana ostvarenja na filmu, nagradu Akademije za filmsku umjetnost za crtani film „Cvijeće i drveće, pored toga realizira cjelovečernje crtane filmove „Uspavana ljepotica“ 1938., „Pinoccioi“ 1940., a u tom periodu se rađaju novi junaci Disneyeve manadžerije: Pluton, Paja Patak, Šilja i niz likova koji će gotovo stoljeće zabavljati i oduševljavati publiku širom svijeta. Sve te svoje junake Disney daje da se realiziraju i kao strip junaci, a nad svim radovima Disney vrši danonoćnu kontrolu, ništa se ne realizira bez njegovog strogog nadzora, mada kompanija koja je brojala u početku nekoliko ljudi, u tom periodu upošljava oko 1500 djelatnika različitih struka. Pored nezaustavljive produkcije i veoma dobrih uspjeha, Walt Disney želi još više, želi iz sebe isprazniti sve što je zamislio i to ga dovodi do problema financijske prirode, pa u tom periodu po raznim osnovima duguje oko 4.500.000 ondašnjih dolara, ali vrijedni i uvijek optimistični Disney sve te probleme rješava upornim radom i realizacijom svega onoga što mu je njegova nevjerovatna mašta nametala. Snagom volje i duha pobjeđuje sve i za njega dolaze bolja vremena, sav uloženi rad i sva maštanja koja je prenio na crtani film donose prve poveće zarade što Waltu Disneyu pruža  priliku da krene u realizaciju nečega o čemu je sanjao cijeli život – izgradnji Dineylanda. Maštao je da izgradi jedan veliki park, sa pravim dvorcima iz bajki i ostalim bajkovitim sadržajima, ali da se to svidi, ne samo njemu, nego cijelom svijetu, djeci i odraslima širom svijeta, da tu dolaze djeca iz cijelog svijeta, svih nacija i rasa i da u toj predivnoj zemlji bajki i Disneyevih junaka budu sretni i u svom svijetu, svijetu dječiije mašte koju je samo Disney znao prepoznati i živjeti je sa svakim djetetom svijeta.

Disneyland je, nakon obimnih radova  koji su se izvodili pod strogim nadszorom samog Walta Disneya,  otvoren 17. jula/srpnja 1955. godine i od tada ovu prekrasnu zemlju bajki i nezaboravnih likova Walta Disneja posjećuju stotine miliona turista iz cijelog svijeta. Milioni posjetitelja, među kojima su često predsjednici, kraljevi i kraljice, dive se i uživaju u istinskom svijetu bajke, druže se i slikaju sa najpoznatijim likovima iz čarobnog svijeta Walta Disneya, voze se starim želejeznicama, uživaju i plovidbi parabrodom na rijekama koje je dao izdraditi Disney… ovoj zemlji sreće ništa ne manjka, sve je tu, a, kao što je za života rekao veliki Walt Disney, na ovome se neće stati, pratit će se razvoj tehnologije, proširivati zemlja prekrasnih čuda i bio je u pravu. Ne samo da se nije stalo na onome što je on izgradio za života, nego su se Disneylandi počeli graditi širom svijeta po uzoru na original… u Parisu, Tokiju….

Dobitnik 22 Oscara

Za svoje nikad prevaziđene crtiće Walt Disney je dobio veliki broj nagrada; 22 Oscara, tri Zlatna globusa i još mnoštvo drugih nagrada, a tih nagrada bi bilo još i više da se Disney takmičio na raznim festivalima. Cijenio je nagrade, ali mu nisu značile koliko činjenica da su njegovi filmovi i junaci prihvaćeni širom svijeta. To mu je, kako kaže njegova kćerka Diane Disney Miller, bilo bitnije od svih nagrada.

Walt Disney je bio ono što se zove „američki san“, postao je legenda, nedvojbeno junak 20. stoljeća, njegova popularnost iskovana je na nevjerovatnoj mašti, optimizmu i naglašenom individualizmu, u idejama koje nije imao niko kao on, čime je dirnuo u srca, umove i emocije miliona Amerikanaca i milione stanovnika našeg planeta; svojim radom, maštovitošću i univerzalnim načinom komunikacije unio je radost i sreću među sve stanovnike svijeta, bez razlike na naciju, vjeru ili rasu.

U prepisci s autorom ovog teksta, 1970.  godine, Diane Disney Miller, kćerka Walta Disneya, napisala je jedne prilike kako je kao djevojčica i sama bila zbunjena svojim ocem, pa ga je jedne prilike, kao petogodišnjakinja, upitala: „Jesi li ti onaj Walt Disney što pravi crtane filmove?“, da bi dodala da ga je, sve do njegovog odlaska, 15. XII 1966. godine, uvijek gledala na dva načina: kao nekoga iz svijeta mašte i veoma brižna i voljena oca, koji je pri kraju života, mada skrhan teškom bolešću, poručio da nastave da usrećuju djecu širom svijeta i da im je ostavio način na koji trebaju činiti. I čini to Produkcija Walt Disney na najbolji način i danas kada producira ponajbolje animirane filmove, i to baš u stilu najvećeg među najvećim – Walta Disneya.

 

Vezani članci

BIHAMK Ne preporučuje se putovanje bez veće potre... Zbog sniježnih padavina i snijega na kolovozu, ne preporučuje se putovanje bez veće potrebe. Također, policija će iz saobraćaja isključivati vozila ko...
Na Bjelašnici 71 centimetar snijega, danas se oček... Jutros je u našoj zemlji oblačno vrijeme sa snijegom u Bosni. Visina snijega u 07 sati (cm): Bjelašnica 71; Ivan Sedlo 54; Livno 44; Bugojno 40; Mrkon...
VIDEO Godišnjice: Prije 23 godine u Parizu potpis... Dejtonski mirovni sporazum je potpisan 14. decembra u Jelisejskoj palači u Parizu, gdje su učestvovale velike svjetske sile i predstavnici tri strane ...
Hadžibajrić: Godina pred nama bit će godina veliki... Općina Stari Grad Sarajevo uspješno završava još jednu poslovnu godinu na kraju koje je općinski načelnik ove lokalne zajednice, Ibrahim Hadžibajrić, ...