Hronologija propasti: Ko je uništio KK Bosna i hoće li neko odgovarati?

73

Čitam ovih dana vijest da je pred gašenjem KK Bosna i nekako me uvati tuga oko srca. Žalosti me vidjeti da odlazi jedan legendarni klub koji je dao Bošu Tanjevića, Varajića, Mirzu, Radovanovića, Pešića. Nekako se olako zaboravlja danas.

Ovim riječima legendarni hrvatski košarkaš Dino Rađa podsjetio je bh. javnost šta se trenutno događa u redovima kluba koji je 1979. godine bio prvak Evrope. Istina, već odavno su Studenti izgubili evropski sjaj, a praktično prvak Starog kontinenta “nestao je” u oktobru 2014. godine, kada je sklopljen ugovor sa KK Royal, pa se klub sada zove KK Bosna Royal.

Da li su krivci oni koji ne daju novac u rupu bez dna?

Pokušalo se tada spasiti što se spasiti može, ali bezuspješno (prema reviziji iz 2014. godine, prije pripajanja Royalu, dug je bio 5,3 miliona KM).

Ni udruživanje nije mnogo pomoglo, a sadašnji KK Bosna Royal nema 200.000 KM da se takmiči u Prvenstvu BiH, a opet je aktuelna priča o gašenju. Prije četiri dana istekao je rok za prijavu ekipe, ali je Košarkaški savez BiH produžio rok do 30. septembra da se Studenti pokušaju “sabrati”.

Riječ “gašenje” nije prvi put dovedena u vezu s Bosnom ovih dana. I u godinama iza nas svjedočili smo sličnim prijetnjama, a najsvježija je ona iz 2016. godine. Damir Krupalija, koji je u to vrijeme obavljao funkciju direktora, kazao je kako je Bosnin dug između devet i deset miliona KM, što se razlikuje od zvaničnog finansijskog izvještaja iz 2013. godine. Naravno, bitno je koliko Studenti duguju, ali je mnogo važnije da se zna ko je zaslužan za dubiozu i ko je napravio dug.

Nikada niko nije odgovarao za nered u redovima bivšeg prvaka Evrope i kada god bi se uz sarajevski tim vezala riječ “gašenje”, uslijedila bi “rafaljna paljba” prema resornim ministarstvima u Kantonu Sarajevu, Federaciji BiH i državnom vrhu. Za mnoge su krivci zvaničnici zato što “ne daju novac u rupu bez dna”.

Daleko od toga da raspodjela budžetskog novca ne bi mogla biti poštenija i da se trebaju poredati prioriteti, ali valjda bi i oni koji rade u klubu trebali nešto raditi, a ne čekati spas u udobnim foteljama i trošiti novac “koji padne s neba”.

Stoga, vratimo se na odgovornost za dubiozu. Činjenica je da su za poslovanje kluba odgovorni čelni ljudi koji su vodili Bosnu u godinama poslije rata.

Jedanaest ljudi koji su vladali Bosnom

Na čelnim pozicijama kluba (predsjednik UO, direktor i predsjednik Skupštine) do zamrzavanja imena KK Bosna i spajanja sa KK Royal, bilo je 11 ljudi i među njima treba tražiti odgovorne i one koji su odveli klub u propast, a koji nisu odgovarali za svoja (ne)djela.

Pravosudni organi BiH bi trebali utvrditi ko je krivac i to je njihov posao, a mi ćemo ovdje samo ukazati ko je bio na čelnim pozicijama u kriznom periodu.

U periodu od 2001. do 2014. godine izmijenjalo se pet predsjednika Upravnog odbora.

Najduži mandat imao je Nihad Imamović koji je ovu funkciju obavljao gotovo deset godina (od 9. jula 2001. do 21. juna 2010. godina), a nakon njega ovu funkciju obavljali su i: Emir Ahmetagić (od 21. juna 2010. do 12. maja 2011), Safudin Čengić (od 12. maja 2011. do 28. juna 2012), Miralem Šabović (od 28. juna 2012. do 19. juna 2013.) i Fuad Bajraktarević (od 19. juna 2013. do 15. aprila 2014).

U mandatu Adnana Jašarevića (od 16. aprila 2014. do 21. maja 2015. godine) uslijedilo je spajanje KK Bosna i KK Royal.

Mnogo manje ljudi, u kriznom periodu o kojem pričamo, bilo je na funkciji predsjednika Skupštine.

Dušan Marković, otac legendarnog Nenada Markovića, predsjedavao je Skupštinom od 2. jula 2001. do 22. maja 2010. godine. Nihad Imamović je bio predsjednik od 16. juna 2010. do 28. juna 2012, a Milorad Krunić od 28. juna 2012. do 10. aprila 2014. godine. U periodu spajanja sa Royalom predsjednik Skupštine KK Bosna bio je Zijah Kadić.

Na možda i najodgovornijoj funkciji, odnosno u direktorskoj fotelji, u 14 godina, kada je učinjena najveća šteta i napravljena finansijska dubioza, sjedila su trojica ljudi. Zlatko Akšamija je bio direktor od 1. septembra 2000. do 10. jula 2002. godine. Naslijedio ga je Elmedin Dino Konaković (od 1. maja 2003. do 31. decembra 2007. godine), dok je Admir Bukva bio najduže na ovoj poziciji (od 5. februara 2008. do 16. maja 2014. godine). Damir Krupalija obavljao je funkciju direktora kada su se Studenti spojili sa KK Royal.

Kada se pogleda službeni revizorski izvještaj o finansijskoj situaciji u klubu od 2001. do 2013. godine, dolazi se do poražavajućih zaključaka. Klub je “čak” tri godine imao višak prihoda nad rashodima, a koliko je to “pozitivna” i realna slika pokazuje današnje stanje kluba. Najveći minus, veći od dva miliona, ubilježen je u 2010. godini (2.142.655 KM).

Pogledajte kompletan izvještaj (u zagradi su redom: direktor, predsjednik UO, predsjednik Skupštine):

2001. minus 342.394 KM (Akšamija, Imamović, Marković)
2002. minus 250.861 KM (Akšamija, Imamović, Marković)
2003. minus 146.520 KM (Konaković, Imamović, Marković)
2004. minus 155.919 KM (Konaković, Imamović, Marković)
2005. minus 61.578 KM (Konaković, Imamović, Marković)
2006. plus 51.055 KM (Konaković, Imamović, Marković)
2007. minus 39.503 KM (Konaković, Imamović, Marković)
2008. minus 920.077 KM (Bukva, Imamović, Marković)
2009. minus 1.215.878 KM (Bukva, Imamović, Marković)
2010. minus 2.142.655 KM (Bukva, Imamović/Ahmetagić, Marković/Imamović)
2011. minus 939.138 KM (Bukva, Ahmetagić/Čengić, Imamović)
2012. plus 95.491 KM (Bukva, Čengić/Šabović, Imamović/Krunić)
2013. plus 874.291 KM (Bukva, Šabović/Bajraktarević, Krunić)

Kako je poslovala Bosna u periodu od 2000. do 2013. godine
Vratimo se na najodgovorniju funkciju u klubu – direktora. Gledajući papire, najveći dug zabilježen je u periodu kada je u direktorskoj fotelji sjedio Admir Bukva (nešto više od 4,2 miliona KM). Zanimljivo, minus od 2,1 miliona KM koji je nastao 2010. godine u vezi je s plaćama i stanarinama.

Koga je prozvao Admir Bukva?

Nakon što su u to vrijeme objavljena imena ljudi koji su obavljali odgovorne funkcije, oglasio se tada i Bukva koji tvrdi da nije uzeo ni feninga.

– Želim da vam kažem jedno: Molim sve odgovorne institucije vlasti da pokrenu postupak za otkrivanje istine o KK Bosna tako što će uzeti izjave od svih aktera navedenih da su odgovorni, ali PRIKLJUČENI NA POLIGRAF (DETETKTOR LAŽI). Ja želim prvi da dam izjavu i kažem ko je sve znao i šta je sve znao, ko je odobravao, ko je donosio odluke. Ujedno bih dao pitanja koja treba da postavite svakom sa objavljenog spiska odgovornih. Ko god je spreman da mojih par pitanja postavi svima, neka mi se obrati. Dobit ćete pitanja pojedinačno za svako ime, odgovore očekujem samo uz poligraf.

Još jednom da ponovim:

1. Nisam ukrao ni fening
2. Nisam prao pare
3. Nisam uzimao procenat od menadžera
4. Potpisivao sam dogovoreno

Moja najveća odgovornost i krivica koju prihvatam:

1. Vjerovao autoritetima i sportistima koji su za mene bili idoli
2. Vjerovao da radim sa ljudima koji KK Bosna žele uspjeh i prosperitet
3. Bio naivan
4. Dozvolio da budem kolateralna šteta tuđih ambicija i materijalnih i političkih interesa i šutio iz poštovanja prema pogrešnim ljudima
5. Dozvolio pogrešnim ljudima da dođu u klub – napisao je tada Bukva.

S druge strane, iako je kao direktor napravio dug od oko 350.000 KM, Konaković je priznao da se odrekao 120.000 KM premija i provizija, ali da zauzvrat od KK Bosna traži da mu ustupi kompletan marketinški prostor za vrijeme utakmica i događaja u organizaciji kluba!

Čega bi se onda odrekao Konaković? Faktički, sa 120.000 KM (pitanje je kako su zarađene) platio bi zakup marketinškog prostora. Kako je Bosna u to vrijeme bila na svom vrhuncu i bila je itekako interesantna sponzorima, postavlja se pitanje “da li je mogao dobiti jeftinije marketinški prostor, koji je koštao višestruko puta više”?

– Pravo je pitanje kako je Konaković “zaradio” tih 120.000 KM, kada je klub poslije njega pao u ambis. Da li je on uopće imao pravo na taj novac, s obzirom na to da je klub nakon njegovog “direktorovanja” potpuno propao? Još važnije pitanje: Da li je i šta je Konaković još dobio za neisplaćene i nezarađene premije i provizije?

U svakom slučaju, Konakovićevo objavljivanje ugovora o odricanju premija i provizija, samo osvjetljava način na koji se radilo u KK Bosna i vjerovatno i kako je propao ovaj klub. Basnoslovne premije i provizije, neshvatljive u uvjetima finansijskog propadanja, pokazuju gdje je nestao sjaj najsjajnije timske zvijezde BiH – pisali su tada mediji.

Rusmir Halilović kratko i jasno – krivac je Konaković

Košarkaški trener Rusmir Halilović za Žurnalje još 2010. godine optužio Konakovića za sve probleme Bosne.

– Za situaciju u KK Bosni krivac je Dino Konaković koji radi za Miodraga Ražnatovića. Dino radi za njega i sam sebi prodaje igrače. On je član Ražnatovićevog Beobasketa i on Bosni prodaje igrače. Tako je prije radio i Samir Avdić, sam sebi prodavao igrače. U upravi Bosne to imaju napismeno. Oni im to tolerišu i šta ćeš, nije do mene – izjavio je tada Halilović.

U tom periodu spominjale su se i brojne krivične prijave za dubiozu u klubu, ali Tužilaštvo nikada nije reagovalo i niko nikada nije odgovarao za to. Ali zato pojedinci, koji su direktno utjecali na krizu, aktuelnu situaciju pokušavaju iskoristiti za ubiranje jeftinih političkih poena.

Prozivanjem vlasti, ovih sad ili ranijih, u Kantonu Sarajevu, koje tobože “ne brinu o Bosni”, pokušavaju sakriti nerad koji su sami napravili u godinama iza nas. Srećom, sve je dokumentovano, crno na bijelo, i to ne može izbrisati ni jedna “gumica”!