Hrvatska isplatila više od deset miliona maraka za bolnicu u Mostaru dok se bore sa nedostatkom kadra

34

Hrvatsko zdravstvo je posljednih dana na meti kritika. Razlog tome je smrt 22-godišnjeg momka Mattea Ružića kojem je pozlilo na ulici, a hitna je na mjesto nesreće stigla – bez doktora, te je mladić preminuo na ulici. Doktor se nalazio na drugoj lokaciji dok je oživljavao djevojku koja je bila u alkoholiziranom stanju.

Zgrada ministarstva zdravstva te zemlje je zato nedavno gađana i jajima, traži se ostavka ministra, a očigledno je da mnoge stvari ne funkcionišu u ovom sektoru, zbog čega ispaštaju – građani.

Kako su pisali hrvatski mediji, reforme su uzrokovale da pojedine hitne pomoći u toj zemlji nemaju dovoljno medicinskog kadra.

Pomalo šokantna je zato činjenica da je hrvatska vlada izdvojila čak 39 miliona kuna (više od deset miliona maraka) za bolnicu u Mostaru – Sveučilišnu kliničku bolnicu.

Prijedlog odluke o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu usvojen je na sjednici Vlade Hrvatske 21. jula. Odnosi se na podmirivanje dijela dospjelih obaveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

Hrvatski portal express.hr je grupo izračunao koliko se hitnih pomoći moglo finansirati od ovog novca.

Zavod za hitnu medicinu zagrebačke regije ima osam ispostava.

Ukupni rashodi su im iznosili oko 54 miliona kuna za 2017. godinu, što nam daje okvirnu brojku od 6,75 miliona kuna po ispostavi godišnje. Iz toga nam je jako teško izračunati koliko koštaju pojedini timovi pa smo se okrenuli financijskom izvješću koprivničko-križevačkog dijela.

U prva tri mjeseca ove godine su ukupno potrošili nešto malo više od 4,5 miliona kuna, što na godišnjoj razini daje trošak od oko 18 miliona kuna. U samom izvještaju stoji da je ovo pomalo atipična godina jer su preuzeli neke usluge prijevoza pacijenata pa su samim time više novca potrošili na plaćanje prekovremenih sati osoblju, krenulo se u nabavku vozila, ali za potrebe grube računice ćemo uzeti da troše 18 miliona kuna godišnje.

Tih 18 miliona kuna na godišnjoj razini znači da finansirate sve potrebe tri ispostave, što se uklapa u računicu od šest do sedam miliona po ispostavi koju smo dobili na primjeru zagrebačkog dijela, te ukupno 15 doktora, 50 medicinskih sestara/tehničara i 15 vozača hitne medicinske službe.

Spomenuto osoblje raspoređeno je u 15 T1 timova, 10 T2 timova i pet dispečerskih timova.

S tih 39 miliona kuna namijenjenih mostarskoj bolnici, moglo se finansirati nekoliko ispostava hitne pomoći i to kroz nekoliko godina. Jedna ispostava se može, okvirno, više od pet godina finansirati iz tih 39 miliona kuna. A jedna ispostava znači nekoliko timova hitne pomoći i to onih famoznih T1 s doktorom.

Nekoliko dodatnih doktora hitne pomoći moglo je Matteu značiti razliku između života i smrti. I to ne samo njemu već i jednoj osobi koja je preminula u Jastrebarskom dok se njihova T1 ekipa borila da spasi Matteu život u Zaprešiću.