Lažne vijesti o migrantima s kojima se odnedavno češće susreću hrvatski građani, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), nemaju uporište u realnosti, a sociološka struka upozorava da lažne vijesti zbog mentalne lijenosti građana otvaraju prostor manipulaciji na osnovu predrasuda, piše Index.hr.
Lažnih vijesti i informacija uvijek je bilo, ali pojava novih tehnologija, brzina širenja informacija i njihova dostupnost vinula ih je u orbite, rekla je u razgovoru za Hinu voditeljica MUP-ovog odjela za odnose s javnošću Marina Mandić.
Fenomen je to, kaže Mandić, koji već dulje vrijeme zaokuplja i Europsku komisiju po čijim podacima čak 80 posto Europljana vjeruje da su se više puta mjesečno susreli s lažnom viješću, dok se hrvatski građani u većem opsegu s lažnim vijestima susreću odnedavno.
Hrvatska policija zabilježila je tako, nedavno, širenje lažne informacije da Hrvatska otvara svoje granice i omogućava migrantima daljnji prolaz prema zemljama srednje Europe, pokrenuvši veće skupine migranata prema hrvatskim granicama.
“Ta dezinformacija, usudila bih se reći, pokazala je moć lažne informacije”, kazala je Mandić.
Tijekom zatvaranja graničnog prijelaza Maljevac, preko kojeg su migranti iz BiH pokušali ući u Hrvatsku, ponovno se pojavila lažna informacija da je hrvatska policija postupala prema migrantima na području Bosne i Hercegovine, da bi potom posljedično, zbog blizine migranata granici s Hrvatskom, u narednim danima, bili navodno viđani posvuda diljem Hrvatske.
Ove fotografije se već godinama šire društvenim mrežama. Na njima je, kako pišu ljudi koji ih dijele, oružje koje je zaplijenila grčka obalna straža, a bilo je namijenjeno teroristima u Europi. Prava istina je da je riječ o pošiljci koja je iz Turske bila upućena u Libiju.
Većina slučajeva ostala na razini dojave
No, većina takvih slučajeva ostala je na razini ‘dojave građana’ jer se provjerom ne bi potvrdila njena vjerodostojnost, ali bi građani svejedno nastavili širiti takve vijesti, dodajući sočne, ponekad i jezive detalje.
Društvenim mrežama proširila se, primjerice, objava jedne žene koja je uz napomenu ‘širi dalje’ napisala kako joj je konobarica u Rastokama ispričala da su otac i 13-godišnja kći primili migranta i nahranili ga, nakon čega je otišao i vratio se s petoricom migranata koji su pretukli oca i silovali kći, što se, naknadnom provjerom, pokazalo kao potpuna izmišljotina.
Teško je reći koliko je bilo slučajeva koji su ostali samo na dojavi, no i sama javnost je svjedočila da je njih 10-tak svoj put našlo u medijima.
“Postali su vijest zato što su lažna vijest. Takvi su bili slučajevi s legalnim radnicima u Samoboru, s prometnom nesrećom u kojoj su sudjelovali stranci i slično”, kaže Mandić, napominjući da se sa samim dojavama još ne ulazi u kažnjivu zonu.
Radnike viđene u Samoboru prijavila je jedna žena misleći da su zbog tamnije puti migranti, ali se provjerom ispostavilo da su legalni zaposlenici svjetski poznate tvrtke Rimac Automobili.
Takve medijske istupe policija dijeli na potpuno izmišljene događaje, poput slučaja Rastoke, te na informacije koje, bez uporišta u realnosti, sugeriraju da raste broj kaznenih djela iza kojih stoje migranti.
Sugestivne vijesti opasnije od lažnih
Mandić objašnjava da se demantiranje potpuno izmišljenog događaja čak čini manjim izazovom od ove druge vrste lažnih vijesti, koje naziva sugestivnima ili zavaravajućim vijestima.
Dok lažnu vijest o nekom događaju nakon provjere jednostavno demantirate, borba protiv sugestivnih ili zavaravajućih vijesti je složenija, primjećuje Mandić.
S obzirom da su ilegalne migracije, borba protiv krijumčarenja ljudi i zatjecanje migranata, trenutno u medijskom fokusu sami građani, ali i mediji, skloni su sva događanja ili veliki dio povezivati s migrantskim skupinama ili problematikom.
Zavaravajuće vijesti sugeriraju da je kriminalitet u porastu, sugeriraju tko je kriv i na taj način ulijevaju nesigurnost među građane, ali i narušavaju povjerenje u institucije, upozorava Mandić.
No, istodobno napominje da počinitelji kaznenih djela nikada ne pripadaju samo jednoj skupini, jednom narodu ili uvjerenju.
Kriminalitet u padu za 4,5 posto
Ukupna slika kretanja kriminala pokazuje da je kriminalitet na razini države u padu za 4,5 posto, pri čemu je u ovoj godini zabilježeno 13 ubojstava manje nego lani i sva su razriješena. Imovinska nedjela u padu su za više od osam posto, a krađe za gotovo 10 posto.
No, u porastu je, i to za čak 60 posto, broj zatečenih ljudi u nezakonitom prelasku državne granice, a 80 je posto više evidentiranih kaznenih djela i počinitelja krijumčarenja ljudi.
Iza nas je sigurna turistička sezona, a ispred nas zimsko razdoblje događanja na otvorenom u kojima će diljem Hrvatske uživati stotine tisuća gostiju i bit će sigurni, poručuje Mandić.
U javnosti se nameće pitanje stoje li iza lažnih vijesti pojedinačni pokušaji uzrokovani, prije svega, strahom od migranata, ili je riječ o sustavnom plasiranju lažnih vijesti s ciljem širenja histerije prema izbjeglicama, a Mandić kaže da lažne vijesti u nekim slučajevima nisu naivne ni slučajne.