Parlamentarna skupština Vijeća Evrope pozdravila je dugo očekivano obavljivanje, u 2016. godini, popisa stanovništva i domaćinstava iz 2013. godine.
Popis koji je provela Agencija za statistiku BiH i koji je potvrdio Ustavni sud BiH i priznao EUROSTAT, sada je zvanično dobio još jednu potvrdu, kroz Rezoluciju Vijeća Evrope o BiH.
Međutim, to ne spriječava predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića da spakuje i u Brisel pošalje pored jedinog priznatog i zvaničnog popisa i onaj koji je proveo Republički zavod za statistiku i koji je nezakonit.
Zvizdićevom zaslugom i potpisom bit će priznat popis koji nijedna zvanična domaća i međunarodna institucija ne priznaje. Zvizdićevom zaslugom i potpisom bit će izbrisano 58.000 ljudi, mahom Bošnjaka.
Kakva je razlika onda između uhapšenog Alije Delimustafića i njegove grupe i Zvizdića i njegove ekipe, u koju su, nažalost, aktivno uključeni i neki federalni zvaničnici pored premijera Fadila Novalića kao člana Mehanizma koordinacije?
Delimustafić i njegova grupa su brisali katastarske podatke, a Zvizdić i njegova grupa žive ljude!
Podsjećanja radi, krajem 2016. godine uhapšen je bivši ministar MUP-a RBIH Alija Delimustafić i još 18 osoba. Delimustafić je optužen da je organizovao kriminalnu grupu koja je između ostalog, nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine uglavnom umrlih osoba na području KS.
Ovaj slučaj se može preslikati i na slanje Odgovora na Upitnik Evropske komisije. Nezakonito mijenjanje zvaničnih podataka o broju stanovnika u BiH jednako je krivično djelo kao nezakonito mijenjanje katastarskih podataka.
U Član 226., stav 1, Krivičnog zakona BiH stoji:
„Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem, ili koja svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući pravljenje takve isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“
Popis stanovništva 2013. potvrđen je i od strane Ustavnog suda BiH, te se nepoštivanje odluka najviše sudske instancije u zemlji također smatra krivičnim djelom.
Neizvršenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava definisano je u Članu 239. Krivičnog zakona BiH.
Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava, ili sprječava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(Edina Latif)