“Činjenica je da Dejton i Ustav BiH nastavljaju da budu diskriminisani za različite političke ciljeve. Postoji samo jedan mirovni dogovor koji se odnosi na sve i Ustav mora biti poštovan u svim dogovorima, on uključuje klauzulu koji daje pravo BiH da odbrani svoj suverenitet i integritet. Također, poziva entitete da poštuju odluke države i od 1992. godine priznaje BiH kao državu s utvrđenim granicama. Pogrešnim postupanjima uzdrmavaju se temelji BiH”, naglasio je Inzko.
Naglasio je da ipak poruke negiranja BiH najviše dolaze iz RS-a te da je jučer Milorad Dodik kao predsjedavajući Predsjedništva BiH ponovo izjavio da niko ne može spriječiti integraciju Srbije i RS.
“Osim toga tu je i postavljanje spomenika osuđenom ratnom kriminalu Radovanu Karadžiću, poricanje genocida u Srebrenici i sve ostale slične retorike koje ugrožavaju zajedništvo. Nakon 25 godina svjedoci smo da se teže ukinuti dejtonski instrumenti, a sve institucije nastale tada su očuvale mir i njihovo ukidanje bi uzrokovalo negativne politike. Bitno je razmatrati i mandat međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH i to pitanje bi se trebalo riješiti. Mislim da je sjajno da u jednoj bh. instituciji u ustavnom sudu imamo usku saradnju između evropskih i bh. sudija”, naveo je Inzko.
Inzko je također i zahvalio Miloradu Dodiku za poštivanje Dejtona u prvoj deceniji nakon potpisivanja.
“Tada je bio od velike pomoći i bez njega mnoge institucije i zakoni ne bi postojali. Njegov napor je bio ključan u izgradnji institucija u BiH”, dodao je.
Izrazio je zabrinutost i zbog toga što svi predstavnici Predsjedništva BiH nisu pozvani na ovaj okrugli sto na kojem su samo predstavnici konstitutivnih naroda. Shodno tome, kazao je da se u BiH nacionalnim manjinama uskraćuju prava koja podrazumijevaju imenovanja na određene funkcije.
Osim toga, govorio je i u ekonomskom, političkom i pravosudnom nazadovanju države.