Irska odlučuje o pravu na abortus

58

Irci danas imaju historijsku priliku da odluče hoće li promijeniti 35 godina star zakon prema kojem je prekid trudnoće dozvoljen samo ako ugrožava život majke i koji predviđa kaznu zatvora od 14 godina zatvora za ilegalni abortus.

Od 2013. godine abortus je dozvoljen samo ukoliko trudnoća ugrožava život majke ali ukoliko građani glasaju za izmjene, Irska vlada namjerava da uvede zakonodavstvo koje će omogućiti abortus do 12-te nedjelje u svim okolnostima.

Glasači će se izjašnjavati o tome da li žele ukidanje Osmog amandmana na Ustav koji je na snazi od 1983. godine, a koji priznaje jednako pravo na život majke i nerođenog deteta, što automatski zabranjuje prekid trudnoće, javlja BBC.

Pozivi za promjene Ustava intenzivirani su 2013. godine kada je Savita Halapanavar (Savita Halappanavar) umrla od infekcije, a nakon što su doktori odbili da prekinu trudnoću.

Njena smrt je dovela do izmjena u zakonu kako bi se omogućio abortus kada je život majke u opasnosti, uključujući i vjerodostojnu prijetnju samoubistvom.

Međutim, mnogi aktivisti nisu vjerovali da su promjene otišle dovoljno daleko.Ukoliko ne bude promjena nakon referenduma, postupak bi ostao nelegalan osim kada je život majke u opasnosti.

Irska i dalje ima jedan od najrestriktivnijih zakona o prekidu trudnoće u Evropi, a kampanja za ukidanje osmog amandmana uzela je maha u posljednjih nekoliko godina, podstaknuta novom generacijom feministkinja i sve većom potrebom za ravnopravnošću i pravima, ali i uspjehom referenduma o istospolnim brakovima 2015. godine, piše londonski Independent.

Irska ima historijsku priliku da promjeni zakon o abortusu u zemlji. Ako Irska glasa “za”, postojeći član Ustava koji je ubačen 1983. godine – i dopunjen 1992. – biće zamijenjen tekstom da se Zakonom može donijeti odredba o prekidu trudnoće.

Vlada je predlagala da zakonodavstvo dozvoli pobačaj u slučajevima kada postoji opasnost po život žene ili kada fetus ima neku abnormalnost ili do 12. sedmice bez razloga, opravdanja.

Dvije glavne partije Irske, Fine Gael i Fianna Fáil, ne zauzimaju zvaničan stav o referendumu, ali političarima je dozvoljeno da se bore na ličnoj osnovi.