Jezgra divovskog planeta Jupitera je mješavina čvrstih stijena i difuznih mjehurića plina vodika, a znanstvenici dugo nisu mogli objasniti porijeklo njene neobične strukture.
No sada je u uglednom časopisu Nature objavljena studija koja sugerira da Jupiter ima ovakvu jezgru jer je prije oko 4,5 milijardi godina, kada se tek formirao naš Sunčev sustav, apsorbirao drugi protoplanet, piše Science Alert.
Model apsorpcije planeta
Međunarodni tim astronoma iz Japana, Kine, Švicarske i SAD-a analizirao je podatke s NASA-ine svemirske sonde Juno koja istražuje strukturu i sastav Jupitera, i pokušao saznati zašto je unutarnja jezgra Jupitera toliko difuzna.
Najbolje objašnjenje za to, koje odgovara do sada prikupljenim podacima, jest sudar, odnosno apsorbiranje drugog planeta.
“Rezultat modela apsorpcije planeta konzistentan je s razrijeđenom jezgrom Jupitera koja već postoji nekoliko milijardi godina”, piše u istraživanju The formation of Jupiter’s diluted core by a giant impact.
Nasilno mjesto
Ako su u pravu, to znači da je naš Sunčev sustav na početku bio vrlo nasilno mjesto na kojem su se mogli sudariti ili čak i spojiti divovski protoplaneti.
“Smatramo da su takvi sudari bili česti u mladim danima Sunčeva sustava i da se nešto slično možda dogodilo i drugom plinovitom divu Saturnu”, tvrde znanstvenici koji su radili na ovom istraživanju.
(Index.hr)
