Izbori za EP: Veliki rast liberala, uspjeh Orbana, Le Pen i Salvinija

32

Institucije Evropske unije u narednom mandatu vodiće – kako su pokazali izbori za Evropski parlament, a nakon izbora izjavili političari – narodnjaci i socijaldemokrati, ali će morati da uključe i liberale, koji su ostvarili veliki rast u broju poslaničkih mjesta na izborima završenim u nedelju.

Konačni preliminarni rezultati za Evropski parlament pokazali su da su prva mjesta u ovoj instituciji zadržale tradicionalne partije desnog i lijevog centra, ali da su doživele ozbiljan gubitak u broju stolica u parlamentu. Liberali su ostvarili značajan rast, a u Francuskoj, Italiji i Mađarskoj desničari.

U novom sazivu EPP – Klub poslanika Evropske narodne stranke (hrišćanski demokrati) dobio je 178 poslaničkih mjesta, a imao je 216, S&D – Klub poslanika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu sada ima 152, a prije je imao 185, ECR – Evropski konzervativci i reformisti pao je na 61, sa 77 koliko je imao, ALDE – Klub poslanika Saveza liberala i demokrata za Evropu porastao je na 108 poslanika, sa 69 koliko je imao, GUE/NGL Konfederalni klub poslanika Ujedinjene evropske ljevice i Nordijske zelene ljevice je pao na 39 poslanika, sa 52 koliko je imao, Zeleni/ESSKlub poslanika Zelenih/Evropskog slobodnog saveza sada ima 67, a prije je imao 52, EFDD – Klub poslanika Evrope slobode i demokratije porastao je sa 42 na 53 poslanička mjesta, ENS – Klub poslanika Evrope nacija i sloboda takođe sada ima 55 poslanika, dok je prije imao 36, a NI – Nezavisni poslanici sada ima tek 7 mjesta, dok je prije brojao 20.

Ništa bez liberala

Budući da nijedna od tradicionalnih partija ne može da ima većinu u Parlamentu, one su potvrdile spremnost da sarađuju sa bliskim partijama kako bi se radilo za dobrobit Evrope. Predstavnici Narodnjaka i Socijaldemokrata su potvrdili spremnost da zajedno sarađuju i uključe i liberale u pronalazak programa za narednih pet godina.

Predstavnik Narodnjaka Martin Weber, koji je i kandidat za predsjednika Evropske komisije iz ove grupacije je potvrdio da oni neće ni u kom slučaju sarađivati ni sa ekstremnom ljevicom niti desnicom.

Frans Timmermans, kandidat Socijaldemokarata, je takođe potvrdio da “nikad neće postići sporazum sa ekstremnom desnicom”. Sve ostale partije koje imaju viziju progresivne Evrope za Timmermansa su prihvatljive.

Margret Vesthager, predstavnica Liberala i kandidatkinja za najvišu poziciju u EU institucijama, je naglasila da su rezultati ovih izbora signalizirali neophodnost promjena.

“Ovo nije više Parlament koji im dvije većinske partije. Monopol moći je uništen”, poručila je Vestager.

Ona je podvukla da je njena politička grupacija otvorena za nove koalicije, ali za one koje su spremne da naprave promjene. Ona je posredno istakla da vidi liberalnog kandidata kao budućeg predsjednika Evropske komisije.

Liberali su već najavili da će zatražiti kompromis u poljima poput klimatskih promjena, taksama i migrantskoj krizi. Šef liberala u prethodnom sazivu Evropskog parlamenta Guy Verhofstadt je najavio da će njegova politička grupacija sada biti ključna i u procesima koji će uslijediti poslije inauguracije novog saziva Evropskog parlamenta, a gde se uključuje i imenovanje nosilaca ključnih funkcija u EU institucijama.

“Nećemo da se ponovi ono što se ponavljalo u prethodnim prilikama, kada su dvije glavne partije (narodnjaci i socijaldemokrate) odlučivale o programu i imenovanju predsjednika Evropske komisije”, istakao je Verhofstadt.

Njemačka: Pad popularnosti CSU i SPD

U Njemačkoj su vladajuće stranke, kako pokazuju preliminarni rezultati doživjele ozbiljne gubitke. Hrišćansko-demokratska unija/Hrišćansko-socijalna unija (CDU-CSU), koju je donedavno vodila kancelarka Angela Merkel, prema procjenama je dobila 28,70 odsto glasova, što je pad od oko 7 odsto u odnosu na prošle izbore.

Drugi su, iznenađujuće, Zeleni s 20,70 odsto glasova, što je oko 11 odsto više nego prije pet godina. Socijaldemokratska stranka (SPD) dobija samo 15,60 odsto glasova, što je oko 11 odsto manje nego na prošlim izborima i najgori rezultat na bilo kojim izborima za ovu stranku.

Krajnje desna Alternativa za Njemačku dobila je 10,80 odsto, što je oko 3 odsto više nego na poslednjim EU izborima, ali oko dva posto manje nego na parlamentarnim izborima 2017. Predsednik AfD-a Alexander Gauland je za slabiji rezultat na izborima optužio “haos oko Bregzita” i Ibiza aferu u Austriji s tamošnjim desnim populistima.

Austrija: Kurz ostaje vodeći

U Austriji je, prema prvim procjenama, konzervativna Narodna stranka kancelara Sebastiana Kurza vjerovatni pobjednik s 34,9 odsto glasova, što je oko 7 odsto više nego na posljednjim izborima. Opoziciona Socijaldemokratska stranka Austrije dobila je 23,4 odsto, a ekstremno desna Slobodarska stranka 17,20 odsto, što je oko2 odsto manje nego prije pet godina.

Po svemu sudeći, Slobodarskoj stranci je naštetila afera Ibiza s optužbama za korupciju na račun njenog donedavnog predsjednika Heinza-Christiana Strachea, zbog čega je on dao ostavku na mesto potpredsjednika Vlade i predsjednika Stranke, a premijer Kurz raspustio Vladu. Ipak, mnogi su analitičari očekivali i veće gubitke za austrijske desničare.

Uspeh desničara u Mađarskoj, Francuskoj, Italiji i Velikoj Britaniji

Sastav Evropskog parlamenta birali su građani 21. zemlje članice EU, od ukupno 28 članica, a na osnovu nacionalnih izbornih zakona. Na ovim izborima izlaznost je bila 51 odsto – najveća u posljednjih 25 godina.

Desnica je u nekim državama, kao što su Mađarska, Italija, Francuska i Velika Britanija prevladala, dok su u nekim lijeve opcije, pogotovo Zeleni ostvarili impresivan rezultat.

Ekstremno desničarska partija Nacionalni front je pobjednik na izborima u Francuskoj sa 23,31 odsto, dok je Lista renesanse predsjednika Francuske Emmanuela Macrona dobila 22,41 odsto. Le Pen je pozvala na osnivanje “moćne” krajnje desne grupe u Evropskom parlamentu, prenosi AFP.

U Mađarskoj je, s gotovo 100 odsto izbrojanih glasova Fidezs na čelu s premijerom Viktorom Orbanom dobila 13 od 21 mesta, jedno više nego 2014. Demokratska koalicija bivšeg socijalističkog premijera Ferenca Gyurcsanya dobila je četiri mjesta, a liberalni Pokret momentuma dva. Krajnje desni Jobbik i ljevičarsko-zelena koalicija Socijalista i Dijaloga dobili su po jedno mjesto.

U Italiji slavi krajnje desna Sjeverna liga koja je, prema izlaznim anketama, na prvom mjestu, između 28,70 odsto glasova, dok je na prethodnim izborima 2014. godine imala samo 6 odsto glasova. Demokratska partija je druga sa 22,50 odsto.

“Ovo je istorijski rezultat… Prvi put Liga je prva stranka u Italiji”, rekao je predsednik Kluba Sjeverne lige u Donjem domu parlamenta Riccardo Molinari.

“Jedna riječ Italiji: Hvala”, poručio je jedan od vodećih lidera Lige Matteo Salvini u objavi s fotografijom na Facebooku.

Poraz socijalista u Grčkoj, pobjeda u Španiji

Grčki premijer Alexis Tsipras pozvao je prijevremene izbore nakon što je njegova radikalno lijeva stranka Syriza izgubila mjesta na evropskim izborima. Syriza je dobila 22,89 odsto glasova, a liberalno-konzervativna Nova demokratija 33,29 odsto glasova.

Tsipras je prethodno nazvao ove izbore glasanjem o povjerenju njegovoj vladi.

Vladajuću stranku su kaznili i Rumuni. Izlazne ankete pokazuju kako su vladajući Socijaldemokrati (PSD) i opoziciona Nacionalna liberalna stranka izjednačeni na 25,70 posto. To je velik udarac za vladajuće koji su na posljednjim izborima, za nacionalni parlament, osvojili nešto ispod 45 odsto glasova.

Vladajuća poljska stranka Pravo i pravda osvojila je 42,4 odsto glasova, što je rast u odnosu na 31,8, koliko je osvojila prije pet godina i 37,6 koliko je dobila na parlamentarnim izborima prije četiri godine. Opoziciona Evropska koalicija, na čelu s Građanskom platformom, nekad predvođenom predsjednikom Evropskog saveta Donaldom Tuskom, na drugom je mjestu s 39,1 posto glasova.

Nasuprot padu ljevice u nekim državama, Socijalisti su pobijedili u Španiji, dobivši 32,82 odsto glasova. Narodna stranka desnog centra dobila je 20,21 odsto glasova.

Vladajući su izgubili i u Danskoj. Liberali, stranka desnog centra premijera Larsa Lokkea Rasmussena dobila je 20,6 odsto,a opozicioni socijaldemokrati 23,6 odsto.

U Velikoj Britaniji, koja se donedavno nadala da na izbore neće ni morati, pobijedila je Stranka za Brexit Nigela Faragea s 31 odsto glasova ispred Laburista s 19,1 i liberala s 18,9 odsto glasova. Vladajući konzervativci tek su četvrti s 12 odsto.

(RSE)