Izlijevanje jalovišta – prijetnja ili ne za riječni ekosistem?

102
Foto. N1

Radnici Rudnika olova i cinka “Sase” nastavljaju s čišćenjem i uređivanjem prostora na koji se juče izlio mulj iz akumulacije jalovišta. Sada predstoji čišćenje kanala Dimničkog potoka u koji se prelio dio mulja.

Iz rudnika ističu da je jučerašnji incident izazvan isključivo zbog naglog otapanja snijega i pojave bujičnih i podzemnih voda te da neće imati ekološke posljedice za okolinu. Ipak ekolozi tvrde da ovakve situacije predstavljaju veliku prijetnju za ekosisteme pritoka, ali i rijeku Drinu.

Voda iz brane otekla je rijekom Saškom u Drinu, gdje će šteta tek biti procijenjena. Ovoj rijeci prijeti veliko zagađenje iz njenih pritoka, ističu iz centra za životnu sredinu Banja Luka, podsjećajući na prošlogodišnje zagađenje iz rudnika boksita koje je preko rijeka Jadar i Drinjača stiglo u Drinu.

“Zagađenja koja dolaze upravo sa tih rudnika određenih ruda prvenstveno direktno utječu na vrste koje žive u vodi zamućuje riječno dno, utječe na riblji sistem prvenstveno, utječe na riječni bentus, što indirektno utječe i ribe i na ptice i sve ostale vrste koje su lancima ishrane povezane s vrstama riječnog dna”, rekla je Nataša Crnković.

U Ribolovnom društvu Drina očekuju da će najveće posljedice izlijevanja jalovine pretrpjeti mrijestilište ribe u Zalužju.

“Na našem području od 60 kilometara glavno mrestilište je tu, tu se sva riba , prije svega škobalj, mrena, klen, svi se tu mrijeste, sad će ova jalovina,da pokrije dno u tom mrestilištu i tu će biti evidentno uginuće ikre, mlađi, sve što se nađe ispod uliva ove rijeke u Drinu nizvodno”, izjavio je Boban Filipović, SRD Drina.

Iz rudnika tvrde kako su brzom intervencijom spriječili katastrofu, piše N1.

“Ono što je važno za javnost i građane, jeste da se radi o prelivnim mjestima i da u suštini ovaj incident ne odnosi na samo odlagalište i na njegovu stabilnost, radi se o dvije pozicije koje se odnose na samu tehnologiju taloženja vode koja se kasnije vraća u proces”, ističe Aleksandar Petrić.

Ipak, mještani koji žive uz rijeku Sašku su zabrinuti, jer kažu žive od onoga što posiju.

“Bašta će mi biti zagađena, ja od tog živim. Ja posijem zelen, to je sve domaće, iznesem na pijacu ja to prodam, ko zna da je to kako treba, a sad ako neko sazna da je ovdje bila ta poplava , neće mi niko doći da kupi zelen”, kazala je Tima Ikanović, mještanka sela Bjelovac.

Kolike su posljedice ovog incidenta nećemo saznati, kaže Anes Podić iz Eko akcije, jer u državi, kako kaže, nema institucije koja će to izmjeriti.

Anes Podić iz “Eko akcija”: “Nakon svih poplava mi smo imali nekoliko istraživanja koje npr. Radio Zavod za agropedologiiju gdje su pronađene velike količine teških metala u poplavljenim područjima. Znači ncidenti ove vrste njihove posljedice su dalekosežne i nažalost moguće da ih osjetimo tek u hrani koju jedemo.”

Podić kaže kako u BiH radi svega 20 inspektora za okoliš, što niije dovoljno, dok susjedna Hrvatska, dodaje, ima 75 inspektora za zaštitu okoliša.