Izložba “Tragovi prošlosti” otvorena u Spomen kući Džemala Bijedića

22
Izložba “Tragovi prošlosti” autora Edina Mulovića, kustosa Muzeja Hercegovine Mostar, otvorena je večeras u Spomen kući Džemala Bijedića.
Riječ je o izložbi kasnoantičkih ukrasnih kamenih ulomaka iz zbirke Muzeja Hercegovine Mostar.

“Predstavljeno je 30 izložaka različitih dimenzija sa različitim motivima, a svi su iz perioda kasne antike. To su izlošci sa više lokaliteta sa područja Hercegovine, kao što su bazilika Cim, dvojna bazilika Žitomislići, bazilika Mokro kod Širokog Brijega, kameni ulomci pronađeni na Duvanjskom polju na različitim mjestima, te ulomci sa područja Čitluka”, istakao je autor izložbe Edin Mulović.

Mulović je otkrio zbog čega se odlučio upravo za navedene ulomke.

“Razlog zbog čega sam odabrao baš ove motive jesu interesantni ukrasi koji su pokazani na njima. S obzirom da mi u Muzeju Hercegovine imamo više stotina takvih ulomaka, ovi su meni bili najreprezentativniji da se prikažu i pokažu, kao i ti razni motivi koji su na njima. Otprilike veći dio njih je iz perioda s kraja V. i početka VI. stoljeća, te su većinom vezani za kršćanske sakralne objekte, odnosno bazilike, kojih poslije perioda kasne antike, a u početku ranog srednjeg vijeka više nije bilo”, kazao je.

Postoje neki veći razlozi, dodaje, zbog čega je do toga došlo.

“Naprimjer, bio je Gotsko-Bizantski rat, u tom periodu kasne antike sve je uništeno, zatim bilo je prirodnih katastrofa naprimjer 536. godine 18 mjeseci je došlo do čudnih oblaka koji su zamračivali Sunce, pa velike gladi, promjene temperature, zatim Justijanova kuga i slično. Kako god je taj period kasne antike zračio optimizmom u toj prvoj fazi, kasnije u fazi kada su počeli Gotski ratovi, jedna za drugom počele su i katastrofe i možda je to jedan od razloga zašto nemamo poslije civilizacijski kontinuitet, recimo da se sakralni objekti obnove, da se krene dalje u pravcu te civilizacije”, naglasio je Mulović.

Dodao je da su motivi na ulomcima univerzalni.

“Na izloženim ulomcima su česti motivi smokve, grožđa i slično i to možemo povezati, jer na našem području postoji smokva, grožđe i mnogi ti elementi, međutim ono je tipično za cijeli Mediteran. Naći ćete i na sjeveru Afrike u periodu kasne antike iste motive, i u Italiji i u Španiji i tako dalje. To su neki univerzalni motivi u tom jednom kulturološkom krugu, jer je taj Mediteran bio jedan kulturološki krug”, kazao je autor.

Mulović je istakao i šta se to u Muzeju Hercegovine radi posljednjih godina.

“Posljednjih godina nemamo neka istraživanja, iskopavanja i slično, više se bavimo obnovom stare zbirke koja je u ratu u depoima dosta uništena. Prikupljamo ih i pokušavamo nešto sanirati, ali smo se okrenuli i digitalizaciji ovoga što već imamo, što iziskuje također dosta vremena. U budućnosti planiramo i dalja arheološka i historijska istraživanja”, naglasio je.

Moderatorica događaja bila je mr. Elma Marić, muzejski pedagog Muzeja Hercegovine Mostar.