Jašić: Mnogi aktivni sastojci iz hrane pomažu u borbi protiv virusa

Preporučujemo

Zbog koncentracije moćnih biljnih spojeva, mnogi aktivni sastojci iz hrane pomažu u borbi protiv virusa, a favoriziraju ih praktičari narodne pa i prirodne medicine. To su, prije svega, aktivne komponente začina i biljaka (klinčići, češnjak, luk, origano, kadulja, bosiljak, komorač, metvica, ruzmarin, echinacea, zeleni čaj, cimet, kurkuma).

Redovni profesor nutricionizma na Univerzitetu u Tuzli Midhat Jašić u intervjuu za Fenu je kazao da za viruse, pa i koronavirus, nema pravih lijekova. Kad bolest nastupi, liječenje je simptomatsko. Jedini pravi lijek je sprečavanje kontakta sa oboljelima, a preventiva su još higijena, dezinfekcija i sanitacija.

- -

Međutim, u prehrani zdravstvena ispravnost i higijena hrane su uvijek prioritet u rukovanju i konzumiranju. Slijede, nutritivna vrijednost i sadržaj biološki aktivnih (ljekovitih) tvari hrane.

– Ipak, hrana nije lijek kod bolesti kao što je Covid19, ali sigurno može pomoći u jačanju imunog sistema. Tako neka nova istraživanja, a i odavno poznate činjenice, ukazuju na to da postoji visoki stupanj vjerovatnoće upotrebe aktivnih komponenti hrane u jačanju imunog sistema čovjeka. Time i u podršci liječenju koronavirusa – kazao je prof.dr. Midhat Jašić.

Prije svega, dodao je, treba uzeti u obzir i činjenicu da su faktori od kojih ovisi jačina i vitalnost imunog sistema genetski (urođeni) i stečeni, ali i starosna dob, životni stil, stres, kvaliteta sna i druge životne navike.

I višak kilograma nosi rizike i može da smanjuje ukupan imunitet pa je dodatni riziko faktor, isto kao i fizička neaktivnost. Oba faktora dolaze do izražaja u uvjetima izolacije. Fizička aktivnost potiče cirkulaciju, uravnotežuje i imuni i hormonalni sistem.

- -

Imuni sistem može oslabiti i stres, smanjiti aktivnosti obrambenih stanica koje su potrebne. Starenjem slabi imuni sistem, po principima biološkog sata, koji postoji u svakom živom biću. Disregulacija i smanjenje efikasnosti imunog sistema povezana je s procesom starenja, pa je vjerovatno i razlog da su kod virusnih infekcija starije osobe više osjetljive.

Kad je u pitanju prehrana, u prvoj liniji obrane organizma je probavni sistem koji čini najveći dio imunog sistema. Kisela pH vrijednost u želucu i bazna u tankom crijevu su svojevrstan mikrobicidni i zaštitni faktor, a ostali dio probavnog sistema je crijevna biota i crijevno-limfno tkivo ili GALT.

Drugi dio, kojim se može jačati imuni sistem, su širok spektar sastojaka koje se unose hranom. Iz grupe mlijeka i mliječnih proizvoda su kolostrum, probiotici, sirutka, kiselo mlijeko i mladi sir.

U njima se nalaze imunoglobulini, imunoalbumini, lizozim, slobodni nukleotidi, slobodne aminokisleine, konjugirana linolenska kiselina (CLA), lecitin, kalcij….

Iz grupe voće i povrće u posljednje vrijeme naročito je značajno bobičasto i jagodasto voće, zbog visokog sadržaja polifenola i flavonoida. Naročito antocijana i proantocijanida, koji imaju provjereno protektivne uloge. Ti sastojci djeluju kao snažni antioksidansi. Jezgrasto voće je izvor esencijalne linolenske kiseline i vitamina E.

Svaka vrsta voća i povrća sadrži za nju specifičan aktivni sastojak. U žitaricama (posebno u ljusci) nalaze se beta glukani, koji imaju antiinflamantorno djelovanje. Klica žitarica je bogata proteinsko enzimskim sastojcima, mineralima kalcijem i željezom te vitaminom E.

Gljive su poznate po sadržaju beta glukana i selena (antioksidans). Alge su značajan izvor joda i klorofila te minerala iz mora. Pivarski kvasac je izvor selena, ali i većine vitamina B kompleksa i beta glukana. Pčelinji proizvodi (med, polen, propolis, matična mliječ, vosak i perga) se koriste kao imunomodulatori. Naročito su izražena antimikrobna djelovanja začinskog povrća. Čajevi i začinske biljke značajan su izvor imunomodulirajućih i antimikrobnih komponenti.

– Kod liječenja akutne faze Covid 19 preporučuje se crni čaj, koji sadrži teofilin i snažne antioksidanse. Teofilin pomaže disanju i zbog toga crni čaj može doprinijeti kao pomoć u liječenju akutne faze bolesti. Djelimično i prevenira tj. jača imuni sistem, jer sadrži moćne antioksidanse. Isto važi i za zeleni čaj, ali u njemu je manje teofilina. Dakle, u slučaju korone treba piti crni čaj, začinjen klinčićima – preporuka je prof. Jašića.

Upotreba nekih prehrambenih sastojaka, osobito vitamina E i C, minerala Se (selen) i Zn (cink) kao i fitokemikalija, te probiotika, dokozaheksenske i eikozapentaenska kiseline su česti nutricionistički alati za umanjenje pada imunološkog sistema. Vitamin D je u novije vrijeme prepoznat kao moćan hormon u imunomodulaciji.

Terapijska koncentracija imunomodulatora iz hrane često nije dovoljna pa je mnoštvo različitih vrsta dodataka prehrani dostupno na tržištu. Neki od komponenti u ljudskom organizmu se uopće ne može sintetizirati nakon određene starosne dobi, najčešće poslije četrdesetih. To su naprimjer lipoična kiselina, koenzim Q10 i drugi, pa ih je potrebno unositi hranom. Vitamina D nedostaje kod više od 60 posto svjetske populacije.

Također je bitna i organizacija obroka. U tom smislu prof. Jašić preporučuje da se u pripremi i rasporedu dnevnih obroka treba oslanjati na umjerenost i raznolikost uz obavezno konzumiranje toplih napitaka, svježeg voća i povrća te namirnica koje se sastoje od žitarica punog zrna. Od proteinske hrane preporučuje mliječne proizvode, pileće meso i ribu. Jaja se mogu konzumirati, jedno do dvoje dnevno.

-Naprimjer za doručak kiselo mlijeko, kefir ili mlaćenice, jer su preporučeni i kod respiratornih bolesti. Čaj i bijela kafa (posebno s cikorijom) su preporučeni. Za ručak pileća supa, varivo s mesom, salata od povrća i integralni kruh. Za večeru, polovina količine namirnica od ručka, s težištem na jela od ribe i salate. Preporučuju se plave ribe i riba sjevernih mora. Od začina češće se mogu koristiti bijeli luk, đumbir i limun, ljuta i slatka paprika, biber, origano, klinčići – kaže profesor Jašić.

Za međuobroke preporučuje se voće i mliječno kisli proizvodi. Na zalihama dobro je imati konzervirane sardine i ribu (ostale konzerve nisu za preporuku u zdravoj prehrani za starije osobe). Integralne tjestenine su značajne.

– Vrijedi poduzeti i nutritivno dijetetske mjere, za sve dobne skupine. Posebno treba poduzeti aktivnosti da bi pomogli osjetljivoj populaciji, naročito starijima od 65 godina – naglasio je prof. dr. Midhat Jašić.

(FENA)

Najnovije

Veliki dio Sarajeva cijeli dan bez vode, radovi neće biti gotovi do jutarnjih sati

Dijelovi Sarajeva od jutros su bez vode zbog izvođenja radova na uvezivanju dijela rekonstruisanog potisnog cjevovoda DN 700 za...