Još jedan pokušaj rješavanja problema finansiranja Javnih servisa

40
Foto: NAP

Zahtjev poslanika Mladena Bosića, Aleksandre Pandurević, Nenada Lalića i Momčila Novakovića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o Javnom radio – televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine po hitnom zakonodavnom postupku izazvao je polemiku u Parlamentu BiH.

Aleksandra Pandurević (SDS) kazala je da hitna procedura kako bi se sve završilo do septembra zbog Budžeta. Momčilo Novaković kazao je da bi ovo bilo privremeno rješenje.

– Razloga za ukidanje je mnogo. Nemoguće je da na Javnom servisu nemate skup građana od 10.000 ljudi. Nedopustivo je da Javni servis ne ispunjava svoju dužnost. Postoje prakse i kod drugih zemalja da se finansiraju iz Budžeta – kazala je Pandurević.

Nikola Lovrinović (HDZ) podsjetio je da se kroz cijeli mandat pokušavalo naći rješnje za Javni servis.

– Treba sistematično riješiti i došli smo do kaja mandata bez rješenja. Temeljno mijenjati odrednicu finansiranja na hitan način nije primjeren – kazao je Lovrinović.

Šefik Džaferović (SDA) također je ponovio da se Parlament BiH dugo bavi ovom problematikom.

– SDA neće podržati ni hitnu proceduru niti sam zakon. Pitanje je šta bi bilo s odredbama o državnom servisu. Nije bilo političke volje, pa predlažem da ne idemo ni u ovom smjeru – kazao je Džaferović, istaknuvši da vjeruje da cilj predlagača nije razbijanje Javnog servisa.

Mladen Bosić (SDS) istakao je da ne treba robovati stereotipima smatrajući da čim predlaže neka druga strana to nije dobro, bez da se i pročita.

– Mi smo predložili da se dio od akciza preusmjeri. Zar to nije rješenje i za građane i javne emitere. To bi donijelo stabilno finansiranje. Probajte da razmislimo da makar malo stvari popravimo. Ovako su svi nezadovoljni. Nije mi jasno zašto bi se neko protivio, neka svako se finansira iz svojih prihoda. Imate regije gdje se uopće ne plaća RTV taksa i nikom ništa, a na drugoj strani ekspresno djeluju sudovi i plijene ljudima stvari. Postoji podrška javnosti da se ovakav način plaćanja RTV takse ukine – kazao je Bosić.

Predrag Kožul (HDZ) istakao je da ne postoji predrasuda, već činjenica da je neozbiljno predložiti zakon po hitnom postupku, a u obrazloženju stoji da se treba predvidjeti finansijska sredstva.

– Ovdje je trebao biti i usaglašen dogovor. Hitna procedura je neprimjerena za ovakvu vrtu zakona – istakao je Kožul.Senad Šepić (NB) kazao je da treba ozbiljno raspravljati o ovome.

– Imam osjećaj da retrogradna politika koja imaju svoje produžene ruke tamo u emiterima zaustavljaju raspravu. Novaca ima, a ja podržavam ovu raspravu i diskusiju i treba tražiti rješenja – kazao je Šepić.

Damir Arnaut (SBB) kazao je da mu se čini da SDA i SDS glume dvije strane, ali da se brzo dogovore oko nekih stvari, spominjući imenovanje Upravnog odbora Javnog RTV servisa.

– Mi nećemo podržati ovaj prijedlog zakona, kao što nismo podržali ni listu za UO, gdje ste trećeplasiranog imenovali za člana UO – kazao je Arnaut.

– Dosadašnji način finansiranja Javnog RTV servisa BiH, odnosno entitetskih javnih RTV servisa je nepravedan sa stanovišta diskriminacije građana i različitih načina na koji se entitetske pravosudne institucije odnose prema obavezi plaćanja RTV takse, odnosno različite sudske prakse. Osim toga, javni emiteri se nisu ponašali kao servis svih građana, nego prvenstveno kao servis pojedinih vladajućih stranaka u entitetima, a građanima i opozicionim strankama koje kritikuju rad vlasti nije bila omogućena proporcionalna zastupljenost u političkim programima.

Pošto javni servisi nisu bili u službi svih građana nije opravdano da oni plaćaju njihov rad. Stoga Prijedlog zakona predviđa da javni servis BHRT bude finansiran iz budžeta BiH, a da se entitetski RTV servisi finansiraju iz entitetskih budžeta – navodi se u obrazloženju predloženih izmjena Zakona o javnom radio-televizijskom sistemu BiH.

Kao osnovni razlog za donošenje zakona po hitnom postupku navedena je potreba za naknadnim izvršavanjem i promjenama u entitetskim zakonima kako bi se sredstva za javne emitere mogla planirati za budžete 2019. godine. Navodi se da će prijedlog zakona, ukoliko bude usvojen, na snagu stupiti 1. januara 2019. godine, piše NAP.