Kako je GRAS “pao na koljena”: 200.000 građana Sarajeva nema adekvatan javni prijevoz

22

“Stanje u GRAS-u je teško i preduzeće bi moglo ponovo stati”, upozorio je u izjavi predsjednik Sindikata GRAS-a Amir Muminović. Dojam je da aktuelna Vlada Kantona Sarajevo nije učinila skoro ništa ili je učinila vrlo malo da se poboljša stanje u ovom preduzeću odnosno da ne dozvoli da “stane”.

Muminović je ukazao na to da su najveći problemi dugovi prema poreznim institucijama i oni koji su proistekli iz tužbi radnika prema GRAS-u te neekonomska cijena karata. Riječ je o jednom od najvećih poreznih dužnika u Bosni i Hercegovini.

Zaključno sa 30. junom ove godine saldo duga ovog preduzeća prema Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine je iznosio 131 milion i 712.151 KM. Na listi Porezne uprave FBiH treći je po zaduženosti, dok je na listi Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) prvi po zaduženosti. Ovoj instituciji GRAS duguje 22 miliona i 790.770 KM, podaci su zaključno sa 31. augustom ove godine. Tako da ukupan porezni dug preduzeća iznosi 154 miliona i 502.921 KM.

Ranije uprave preduzeća i Vlade KS su s poreznim institucijama dogovorile uslove otplate dugova kako bi GRAS mogao funkcionisati. Uprkos tome, postojeća sredstva nisu dovoljna za adekvatno funkcionisanje. To korisnici usluga svakodnevno osjete, a to nam je potvrdio i sam Muminović. Između ostalog, naglasio je da sredstva nisu dovoljna za registraciju upotrebljivih vozila i da je posljedica toga da su morali reducirati usluge građanima za 30 posto.

Problemi u GRAS-u nisu nova vijest, postoje već godinama i kulminiraju opet ovih dana. Za iznimno lošu situaciju odgovorna je kantonalna vlast, uglavnom predvođena Strankom demokratske akcije (SDA) i nešto rjeđe drugim strankama, koja kao vlasnik imenuje upravljačke strukture u preduzeću.

Od završetka rata je prošlo skoro 25 godina, a GRAS radi s vozilima starim nekoliko decenija. Na prvu poslijeratnu kupovinu novih tramvaja se još čeka, kao i na sanaciju tramvajske pruge. Osnova tramvajskog saobraćaja su još čehoslovačka vozila. Posljednji put novi autobusi – IKARBUS su kupljeni prije više od deset godina, a prije toga, nedugo poslije rata, Japan je donirao GRAS-u u potpunosti nove autobuse i minibuse. Većina spomenutih vozila je na otpadu preduzeća i kičma autobuskog prijevoza su u posljednjih nekoliko godina polovni autobusi koji relativno brzo nakon kupovine završe na otpadu.

Dok se još čeka i na prvu postratnu kupovinu novih trolejbusa, stanovnici Sarajeva se voze onim polovnim. Prema navodima radnika GRAS-a, ipak je najgora situacija u minibuskom saobraćaju. Muminović nam je kazao da na raspolaganju imaju 20 minibusa, a da su u, kako je rekao, zlatnim danima imali 40 vozila.

Poseban problem je način naplate karata. Mnogi su saglasni da je plaćanje iste cijene bez obzira na dužinu vožnje neprimjereno, zbog čega je veliki broj onih koji ne žele kupiti kartu. Problem je i u selektivnoj kontroli karata – odgovorne osobe samo kod pojedinaca insistiraju da kupe kartu ako je nemaju. Upozoravano je i na lošu politiku zapošljavanja koja se smatra svrhovitom za stvaranje glasačkog tijela i kupovinu socijalnog mira.

Izvjesni pomaci u radu GRAS-a su napravljeni kada je kantonalnu vlast činila “šestorka” – Narod i pravda (NiP), Naša stranka (NS), Socijaldemokratska partija (SDP), Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF) i Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NBL). Tada je na čelu ministarstva saobraćaja bio SDP-ov Adnan Šteta u čijem je mandatu nabavljeno deset novih minibusa, 15 polovnih zglobnih autobusa iz Beča, sedam polovnih trolejbusa, počelo je uvođenje videonadzora u tramvajima, kao i modernizacija jedne od tramvajskih stanica te je ponovo uspostavljena komercijalna autobuska linija od Hrasnice do Drvenije. Pokrenut je i proces nabavke potpuno novih trolejbusa.

Treba podsjetiti i da postoje navodi o malverzacijama prilikom nabavke polovnih trolejbusa i modernizacije tramvajske stanice u sarajevskom naselju Otoka.

Međutim, nakon što je smijenjena vlast “šestorke” ništa konkretno nije učinjeno za bolji javni gradski prijevoz koji dnevno koristi, kako je naveo Muminović, 200.000 ljudi. Naprotiv, čini se da se stanje u GRAS-u pogoršalo od trenutka kada je na čelu Ministarstva saobraćaja SDA-ov Adi Kalem, koji nije odgovarao na naše telefonske pozive. Za nadati se da će nadležni ipak odgovoriti onima koji ih plaćaju za to i konačno početi rješavati probleme u GRAS-u u korist radnika i prije svega građana.