Kako naša država progoni strane investitore: Ugroženo više od 1.000 radnih mjesta

772

”Global Ispat Koksna Industrija” d.o.o. Lukavac (GIKIL) je poznata po visoko kvalitetnim proizvodima, liderstvu i kulturi Korporativne društvene odgovornosti.

KHK je u potpunosti bila u državnom vlasništvu sve do  2001. godine kada je 33% privatizovano, stvarajući tako ‘KHK DD Lukavac’ sa 67% kapitala državnog vlasništva i balans 33% vlasništva individualnih akcionara.

Početak nove historije GIKL bilježi 2003. godine potpisivanjem Ugovora o partnerstvu sa ‘Global Infrastructure Holdings Ltd. Isle of Man, firmom koja je sada poznata pod nazivom ‘Global Steel Holdings Limited’.

Jedan od značajnijih momenata u poslovanju, obilježilo je pokretanje V baterije 2004. godine. Službenom pokretanju V koksne baterije prisustvovao je i rahmetli Sulejman Tihić, tadašnji predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zajedno sa porodicom Pramod Mittala. Tada je ujedno potpisan i Memorandum o saradnji za revitalizaciju IV koksne baterije.

Kompanija ima više od hiljadu zaposlenih, a proizvodnja koksa ima historiju od preko 60 godina.

Cijeli kompleks sa svojih pet operativnih jedinica pokriva površinu od oko milion metara kvadratnih. Osim proizvodnje visoko kvalitetnog koksa i nus proizvoda koksa kao što su sirovi benzol, sirovi katran i amonijum sulfat, kompanija takođe opskrbljuje evropsko tržište i sa anhidridom maleinske kiseline i mineralnim đubrivima.

Podsjećamo, GIKIL je u ratu dao ogroman doprinos u odbrani države Bosne i Hercegovine, sa svojim radnicima i namjenskom industrijom.

Nakon posljednjih dešavanja koja nedvosmisleno vode ka zatvaranju GIKIL-a, Sindikalna organizacija, u ime svih radnika kompanije, uputila je upozorenje i opomenu svima onima koji rade na uništavanju lukavačkog giganta.

“Nismo je zatvorili u ratu, nećete je ni vi zatvoriti u miru”, kazali su i istakli kako je GIKIL firma od koje ovisi ne 1.000, nego od 6.000 do 9.000 radnih mjesta i koja svaki dan otvora nova.

Općinski sud u Tuzli je donio rješenje kojim zabranjuje GIKIL-u da preduzima bilo kakve mjere na provođenju odluka Skupštine društva, kao i daljnji rad Nadzornog odbora. Ovakva privremena sudska odluka, odnosno mjera osiguranja donesena je po prijedlogu Koksno hemijskog kombinata (KHK) koji je u stečaju, a čiji je stečajni upravnik Hajrudin Kunalić izrazio sumnju u zakonitost održane sjednice te odluka koje su donesene.

Pojašnjenja radi, GIKIL je formiran spajanjem KHK i Global infrastructure Holdings Ltd, a nakon određenih izmjena ugovora kao suosnivač je ubačen Global Steel Holdings Ltd (GSHL) Pramoda Mittala. Aktuelni sudski registar kazuje da je GIKIL 67 posto u vlasništvu države, a ostatak pripada GSHL-u nad kojim je otvoren likvidacijski postupak.

Na posljednjoj sjednici Skupštine društva cjelokupno upravljanje GIKIL-om dodijeljeno je suosnivaču GSHL-u, dok su predstavnici državnog kapitala praktično ostali bez učešća. Na ovakve odluke regovao je stečajni upravnik Hajrudin Kunalić koji je nadležnom sudu uputio tužbu koja je prihvaćena.

“Mjere zabrane Općinskog suda u Tuzli su na snazi do donošenja konačne sudske odluke. One su donesene shodno zahtjevu organa stečajnog postupka i mi smo zadovoljni dosadašnjim ishodom”, kazao je Kunalić za Klix.ba.

Odluka Općinskog suda u Tuzli Pramodu Mittalu je onemogućila indirektno upravljanje GIKIL-om, koje je imao na raspolaganju posredstvom svoje kćerke Shristi Mittal.

Ovaj milijarder je s pozicije predsjednika Nadzornog odbora smijenjen nakon hapšenja zbog sumnje na višemilionsko nelegalno izvlačenje novca iz GIKIL-a. Tužilaštvo je na ovakav način spriječilo daljnje izvlačenje novca koje je u konačnici GIKIL moglo dovesti do stečaja.

Bitno je spomenuti da Krivični zakon ne tretira pitanje “izvlačenja novca”. Prilikom “izvlačenja novca” vrši se transkacija novčanih sredstava sa jedne firme na drugu, koja vrši određenu uslugu, pri čemu je porez državi plaćen. Država nije oštećena, a blokiranjem računa i stečajnim postupkom jedina oštećena strana je firma kojoj se računi blokiraju, a radnici ostaju bez posla.

Nakon puštanja Mittala i njegovih saučesnika na slobodu, uz plaćanje kaucije i imovinsko-pravnog zahtjeva koji se vezuje za oštećenje GIKIL-a Tužilaštvo TK nastavilo je rad na ovom predmetu.

Naša država milijardera, koji živi u uređenoj državi kao što je Velika Britaniji, tačnije u Londonu, tretira kao kriminalca i to prije okončanja bilo kakvih sudskih postupaka. Čak i onemogućava upravljanje kapitalom njegovoj kćerki. Pitanje koje se nameće je kako nakon ovakog odnosa prema njima, investitori uopće imaju strpljenja i kako istog trenutka ne zatvore kompaniju i napuste BiH.

Zanimljivo je da je za organe naše države važniji privredni subjekt u stečaju, nego onaj koji posluje i zapošljava 1.000 ljudi.

Sudbina GIKIL-a direktno je povezana sa sudbinom Željeznica Federacije BiH gdje je zaposleno 2.000 radnika. GIKIL je jedan od najvećih klijenata sa više od milion tona robe, koju prevoze Željeznice.

Sve ukazuje na to da će se problemi u GIKIL-u negativno odraziti na poslovanje ove kompanije, s obzirom na to da se bliži istek ugovora s određenim komitentima, a konkretne aktivnosti se ne poduzimaju koje bi dovele do njihovog obnavljanja.

Prije nekoliko godina kineska kompanija Hestil Ju Jong je preuzela Željezaru Smederevo u Srbiji, te se i ona u najvećoj mjeri snadbjeva koksom iz Lukavca. Postoji mogućnost da se na sve načine, pokušava omesti i oslabiti pomenuta kineska kompanija u Srbiji, što je dio svjetske utakmice na tržištu čelika. Naša država  ne bi trebala biti kolateralna šteta “svjetskih igara” i dozvoliti da jedina fabrika koksa završi na način na koji je nedavno završio Aluminij iz Mostara.

(Index.ba)