Žene u politici, u BiH danas, su nažalost samo kvota koju propisuje Izborni zakon. U prilog navedenom govori i zastupljenost žena kako u zakonodavnoj tako i u izvršnoj vlasti. Naime, izborna kvota od 40% poštuje se isključivo na kandidatskim listama dok se kod imenovanja u izvršnu vlast, predsjedavajuće komisija ili raznoraznih delegacija imenuju isključivo muškarci.
Drugim riječima iako je Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH (ZORS BiH) vodeći u Evropi, te iako Izborni zakon BiH također jako dobro reguliše pitanje izbornih kvota, neophodno je razdvojiti zakonodavnu od izvršne vlasti jer se vlade biraju tako da se apsolutno krši ZORS, a krše ga direktno oni koji su ga donijeli i u većini slučajeva sjede u zastupničkim klupama, i postavljaju svoje stranačke kadrove bez poštovanja odredbi ZORS-a. ZORS u članu 20, stav 4 propisuje obavezu donošenja posebnih mjera u slučaju ako jedan od spolova nije ravnopravno zastupljen. Nažalost, do sada još uvijek nije formirana niti jedna vlada uz imenovanje najmanje 40% ministara oba spola, kaže u intervjuu za Index.ba Amela Korda, kandidatkinja Demokratske fronte u Skupštini Kantona 10 (Livanjski kanton).
Korda pojašnjava i zašto žene ne glasaju za žene, i zašto više vjeruju muškarcima u politici.
-Politički lideri konstantnu ignorišu žene pretvarajući ih u najveću marginalizovanu grupu u našem društvu. Da je to tako govori i činjenica da je na predstojećim Općim izborima mizeran broj žena nositeljica listi. Naravno, navedeno negativno utiče na politički angažman i aktivnosti žena jer kao manjina u strukturama političkih stranaka moraju poštovati stranačku disciplinu, a koja im je osnovna prepreka za zalaganje za rodnu ravnopravnost, kaže Korda.
U takvim okolnostima, navodi naša sagovornica, često uz mobbing i negativne percepcije prema njihovom zalaganju, žene gube interes, liderske ambicije i želju za napretkom u političkom životu.
-Dalje, žene čak i kada su se same izborile za medijski prostor često su stereotipno predstavljene ili su pak potpuno nevidljive u medijima. Još jedan razlog zbog kojeg žene ne glasaju za žene leži u našem patrijarhalnom društvu i ukorijenjenom stereotipu da je primarno uloga žene briga o porodici, a da muškarac kao pater familias treba da se bavi politikom. Vrlo često i dvostruki standardi su razlozi zbog kojih žene radije daju glas muškarcima kao i neprepoznavanje teme ravnopravnosti spolova kao društveno važne teme, ističe Korda.
Kaže kako je politička participacija žena ključan faktor u svim demokratskim društvima.
-Ovdje je jako bitno istaći da žene nisu homogena grupa. Ovisno od dobi žena, obrazovanja, činjenice da li žive u ruralnim ili urbanim sredinama žene imaju različita životna iskustva kao i različite potrebe i prioritete. Isto tako činjenica je da neće svaka žena koja je izabrana u parlamentarnu skupštinu ili neko drugo zakonodavno tijelo stavljati ženska pitanja u fokus svoga političkog djelovanja. Dakle, jasno je da participacija žena nije jedini, ali je ključni faktor za razvoj inkluzivne, odgovorne i transparentne demokracije, navodi Korda.
Poručuje, kako se pozitivan utjecaj koji žene unose u politiku ipak ne može poreći.
-Navedeno je najbolje opisao Kofi Annan riječima: „iskustvo i brojna istraživanja su nas naučila kako ne postoji efikasniji alat za razvoj društva u cjelini od osnaživanja žena“. Moj stav je da su žene pažljivije i obazrivije. Žene imaju potrebu i sposobnost da brinu za druge i odgovornije su od muškaraca. U tom smislu žene imaju sposobnost da donose odluke od kojih će mnogi imati koristi, vodeći računa o ranjivim kategorijama i napretku društva u cjelini. Žene su više fokusiranije na stvaranje i na izgradnju nego na pobjedu, sklonije su kompromisima te traže i uvažavaju mišljenja drugih kolegica i kolega i otvorenije su za suradnju, potcrtava kandidatkinja DF-a.
Izmjene Izbornog zakona
„Generalno, u FBiH postoji trend dužeg čekanja konstituiranja vlasti na svim nivoima nakon završetka Općih izbora. Neophodno je uvesti izmjene Izbornog zakona jer isti ne definiše rokove za konstituiranje vlasti kao ni kaznene odredbe u slučaju nepoštivanja istih. Zakonom propisati rokove za kreiranje Programa rada kantonalnih skupština. Kolegiji kantonalnih skupština moraju uvesti obavezu pozivanja zastupnika/ica u aktivnu uključenost u rad radnih tijela. Pojačati transparentnost rada kantonalnih skupština u raznim segmentima, između ostalog o primanjima zastupnika/ica kao i o aktivnostima svakog pojedinog zastupnika/ica, pojašnjava Korda.
Za šta ću se zalagati ako dobijem povjerenje građana
-U fokusu mog političkog djelovanja uvijek će biti obični čovjek i marginalizovane grupe. Naime, u svom radu ću se dosljedno boriti za ravnopravnu zastupljenost žena, za prava zdravstveno neosigurane djece, djece s posebnim potrebama, za prava boračke populacije, prava LGBTI osoba kao i svih drugih marginalizovanih grupa. Posebno ću se zalagati za promjene o sektoru obrazovanja jer je pred obrazovanjem u Bosni i Hercegovini veoma važan zadatak, a to je pružiti odgovor kako da se zemlja izvuče iz kruga zemalja periferije koje karakterizira izraženo siromaštvo i socijalna nepravda.
Dalje, zbog teške demografske situacije u mom kantonu poseban fokus svog djelovanja ću staviti na demografski razvoj u smislu zaštite i podrške porodicama posebno onima s više djece kao i pomoći mladim porodicama i generalno mladim ljudima kako bi im pokušala vratiti vjeru u bolju budućnost i svojim primjerom pokazala da još uvijek postoje oni koji istinski žele dobrobit za cijelu zajednicu i da osnovni pokretački cilj novih lica u politici nije primarno i isključivo vlastita dobrobit nego prvenstveno dobrobit cijelog društva, ističe Korda.
(Index.ba)