Karl Marx i dalje izaziva podjele

38

Njemačka se priprema za obilježavanje 200. godišnjice rođenja Karla Marxa, ali nasljeđe revolucionarnog filozofa izaziva podjele i više od četvrt stoljeća nakon pada Berlinskog zida.

S još svježim ožiljcima Hladnog rata, ljudi iz kapitalističke bivše Zapadne Njemačke i nekoć komunističke Istočne o Marxu razmišljaju različito.

Neki ga cijene kao vizionara koji je predvidio bolesti tržišne ekonomije, a drugi ga preziru zbog ideja koje su nadahnule staljinističke režime. Čak i u zapadnonjemačkom gradu Trieru, Marxovu rodnom mjestu koje planira šestotinjak događaja kojim će obilježiti dva stoljeća njegova rođenja, ima kritičara.

Njima je, čini se, najveći trn u oku Marxov golemi spomenik, visok pet i pol metara, koji će biti otkriven u subotu. Dar je to komunističke Kine.

“Nije nam to trebalo”, kaže umirovljenica Helene Schmidt (76). Mnogim Nijemcima mišljenje o Marxu oblikovano je i ovisi o tome gdje su odrasli. “Majka mi je jednom rekla da je Marx je komunist i to je bilo sve. A sada se uzdiže pred nama”, kaže 92-godišnja Anne-Lise, pomalo zbunjena impozantnim spomenikom.

Ona je odrasla na zapadu, gdje se o Marxu nije mnogo govorilo. Studentica Sandra Konrad (22) ne dvoji, pak, o Marxovoj povijesnoj važnosti. “On je sastavio sjajan manifest i nitko ne može protiv toga. Ne smijemo ga zaboraviti”, rekla je.

Stariji naraštaji u zapadnoj Njemačkoj nisu mnogo učili o Marxovim djelima poput Komunističkog manifesta i Kapitala. Nakon ujedinjenja Njemačke to se promijenilo. Neobuzadni kapitalizam i nezadovoljstvo koje generira obnovili su interes za Marxove radove posvećene ugnjevatanju radničke klase i nejednakosti.

Posebno je to vidljivo u zadnjem desetljeću. Marxove teorije, nastale u vrijeme punog zamaha industrijske revolucije u 19. stoljeću, nailaze na dobar odjek u današnje vrijeme novih društvenih i političkih previranja.

“Sigurno je u tome veliku ulogu imala ekonomska i financijska kriza 2008. godine kada su ugledni suvremeni ekonomisti imali riječi hvale za Marxove teorije”, tvrdi Rainer Auts, kustos izložbe o Marxovu životu, radu i nasljeđu. Ali na bivšem istoku, gdje su biste krupna bradata čovjeka s kovrčavom kosom nalik grivi bile neizostavan ukras svake škole, naglašavaju štetu koju su izazvale Marxove ideje.

“Karl Marx izgradio je temelj na kojem su se posljedično razvile sve komunističke diktature”, kaže Dieter Dombrovski, predsjednik Zajednice žrtava komunističke tiranije. “On je samo pisao, naravno, nije provodio svoje ideje, ali zato su to učinile komunističke diktature od riječi do riječi”.

“Po današnjem kaznenom zakonu, poticatelj na zločin bit će osuđen baš kao i izvršitelj. I to je ispravno”, govori Dombrovski koji je i sam iskusio istočnonjemački zatvor i tvrdi da su komunistički režimi pobili više ljudi od Hitlera. I njega smeta spomenik koji će u subotu biti otkriven u Trieru.

“U Njemačkoj podizanjem spomenika nekome odajete počast. To znači da grad Trier slavi Karla Marxa i njegova djela”, naglašava Dombrovski i optužuje gradske vlasti da to rade samo kako bi privukle kineske turiste.

Dužnosnici u Trieru, gradu u Falačkom Porajnju sa 115 tisuća stanovnika, odbacuju te optužbe i kažu da se Marxa ne može kriviti što su režimi izobličili njegove teorije, sve do vlastita uništenja. “Istočnonjemački režim Marxa je smatrao Bogom, a njegove riječi Evanđeljem.

Oni su potpuno diskreditirali njegove ideje i filozofiju. Novi pogled na Marxa nije bio moguć prije ujedinjenja”, tvrdi Aust i dodaje kako događanja u povodu velike godišnjice njegova rođenja Marxa prikazuje objektivno, ni kao heroja niti kao zločinca. Gradonačelnik Wolfram Leibe tvrdi da je ovo prigoda da se čovjek i njegovo djelo ponovo vrednuju.

“Imamo 30-godišnji odmak od ujedinjenja.. i to nam daje mogućnost da na Marxa gledamo kritički, ali bez predrasuda”, rekao je Liebe, koji osobno misli da Marx treba zauzeti svoje mjesto “jednog od najvećih sinova ovog grada”. Liebe negira da pokušava privući kineske turiste, koji u Marxov rodni grad dolaze kao na svojevrsno hodočašće.

Trier godišnje posjeti pet milijuna turista, a samo jedan posto su Kinezi, kaže i dodaje da grad ne može primiti veći broj turista sve i kad bi htio. “Karl Marx je uobličio važne ideje i o njima vrijedi razmisliti. Ako netko nakon posjeta našem gradu promisli o različitim aspektima onoga što je Marx nudio, mislim da smo puno postigli”, zaključuje Liebe.