Knežević: Sarajevo je ’60-ih bilo deset puta zagađenije

Preporučujemo

Premda je očito da su štetne materije prisutne u zraku u Sarajevu, informacije o njima i zagađenosti koje se plasiraju građanima potpuno su netačne, navodi Aleksandar Knežević, dugogodišnji stručnjak za kvalitet zraka, koji više decenija prati situaciju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

U razgovoru za Al Jazeeru ukazuje da vlasti nisu zainteresirane za rješavanje te problematike, jer “njima odgovara stvaranje panike oko zagađenosti kako bi se skrenula pažnja sa drugih stvari, kao što je korupcija”.

- -
  • Direktno pitanje: koliko su tačne informacije o zagađenosti u Sarajevu?

– Stručni i zakonski termin je zagađenost (prizemne koncentracije), a ne zagađenje, kako bi se razlikovalo od termina zagađivanje (emisija zagađujućih materija). Prvi test za samozvane stručnjake koji se nude medijima je poznavanje terminologije i taksonomije iz ove oblasti.

Informacije su potpuno netačne. Mjerni podaci su sa sajtova kantona, gradova, opština, primarna interpretacija nevladinih organizacija koje se baziraju na Indeksu kvaliteta zraka, a ne na metodologiji koja se koristi u svijetu i koja je u Bosni i Hercegovini ozakonjena.

Naknadnu interpretaciju daju tzv. stručnjaci, te je tako prije tri dana objavljeno da je u Sarajevu zagađenost osam puta veća od dozvoljene, a pojam “dozvoljena zagađenost” ne postoji.

Postoji termin “granična vrijednost zagađenosti”, koji nema veze s pojmom “dozvoljen”, a nije riječ ni o prekoračenju te vrijednosti osam puta.

- -
  • Mogu li se zaista, prema nekim mjerenjima i informacijama, porediti New Delhi i Sarajevo kad je riječ o zagađenosti?

– Niko nikakva poređenja Sarajeva sa drugim gradovima, na ispravan način, nije vršio.

  • Po Vašem mišljenju, je li zaista nezapamćena zagađenost u tom gradu ili se sada preuveličava situacija? Recimo, stanje 1970-ih i sada?

– Ukoliko se posmatra zajedničko djelovanje sumpor-dioksida i čvrstih čestica (jer zajednički djeluju), onda je zagađenost zraka u periodu 1965–1970. bila otprilike deset puta veća od one u periodu 2010–2019. Za 2020. ne možemo imati podatke jer godina nije istekla.

  • Šta je uzrok zagađenosti zraka u Sarajevu? Mnogi spominju grijanje, automobile, izgradnju kojom se ne prate propisi…?

– Ne mogu izvori biti ni grijanje ni automobili nego komunalna energetika i promet. Treba imati na umu da se sobne peći i automobili ne mogu zamijeniti novim ili drugačijim u kratkom periodu. Rješenje je u regulaciji saobraćaja i načinu loženja sobnih peći.

Promjenom načina loženja sobnih peći Sarajevo je u periodu 1972–1977. smanjilo emisije dva puta, više nego što je to učinio gas. Ta mjera i uspjeh pročuli su se u svijetu.

Američka agencija za zaštitu okoline finansirala je da se to elaborira, a meni je bilo povjereno da dvije godine vodim projekat malozagađujućeg sagorijevanja uglja u deset Evropskih država (preko UN ECE). Ta mjera je danas aktuelna. Napisao sam knjigu koja sadrži bitne akcije na sanaciji kvaliteta zraka u Sarajevu, Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji u periodu 1965–2015.

Od organa vlasti knjigu su kupili samo Federalno ministarstvo energije i Opština Živinice. Odatle se vidi politička želja.

  • Indeks kvaliteta zraka često se spominje ovih dana. Šta je taj indeks i daje li on ispravne podatke Sarajlijama?

– Ne pratim tu metodu jer se ne primjenjuje u Evropi, posebno nema za cilj dobivanje osnova za sanaciju kvaliteta zraka.

  • Je li ispravan menadžment djelovanja u takvim situacijama u glavnom gradu Bosne i Hercegovine? Gdje se griješi?

– Sistem menadžmenta kvaliteta zraka (po ISO 14001) u Bosni i Hercegovini nije nigdje uspostavljen. U Kantonu Sarajevo u toku je izrada Studije izvodljivosti uspostave Centra za kvalitet zraka, organizacije u okviru Kantona, koja bi radila po standardiziranom sistemu menadžmenta.

Ovaj sistem bi povezao sva praćenja (inventar emisija, meteorološke uslove, monitoring kvaliteta zraka i potencijalne sanacione i razvojne mjere), što je jedini ispravan način.

  • Jednom prilikom rekli ste: “Ne postoji politička volja da se radi na sanaciji kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini.” Stojite li i dalje iza toga? Zbog čega ne postoji politička volja?

– Da postoji politička volja, onda bi se na tom planu radilo. Čak sam uvjeren da našim političarima odgovara panika u vezi sa kvalitetom zraka kako se ne bi govorilo o lošem sistemu vladanja i korupciji.

Međutim, osnovni problem je to što na mnogim radnim mjestima u vezi sa kvalitetom zraka rade ljudi koji o tome nemaju nikakvih znanja.

Najnovije

Načelnik Sokoca priznao: Pozvan sam iz banke na razgovor i prošle sedmice je moj račun ugašen…

-Srpska demokratska stranka preživjela je mnoge krize u proteklom periodu pa će i ove najnovije udare o pitanju gašenja...