U prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci jučer je započelo 73. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH.
Na zasjedanju sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH te delegati Hrvatske i Slovenske biskupske konferencije mons. Nikola Kekić, biskup križevački, i mons. Alojzij Cvikl, nadbiskup metropolit mariborski i dopredsjednik Slovenske biskupske konferencije. Na početku zasjedanja s biskupima se susreo apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto.
Pozdravnu riječ i iskrenu dobrodošlicu svima uputio je najprije domaćin mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, koji je posebno pozdravio „dragog nadbiskupa mariborskog mons. Cvikla” koji po prvi put boravi u središtu Banjolučke biskupije. Izrazio je uvjerenje da će nazočni biskupi, uz redoviti program zasjedanja, „malo saznati i iskusiti od aktualne situacije” u kojoj se nalaze katolici banjolučke mjesne Crkve.
Kazao je i da je posebno radostan što će u večernjim satima toga dana “predstaviti u dvorani Europske akademije moje biskupije jedno – uistinu vrijedno znanstveno djelo iz burne i dramatične povijesti katolika na području moje biskupije, Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog simpozija održanog prošle godine ‘Dubički arhiđakonat u razvijenom Srednjem vijeku i njegovi tragovi kroz kasnija stoljeća’ tj. tijekom vladavine Otomanskog carstva”.
„Kako uglavnom svi znate, nažalost i u naše vrijeme – bez fizičke nazočnosti Otomanskog carstva, katolicima ovog dijela naše zemlje a i šire – skrojena je slična sudbina potpunog iskorjenjivanja, pristankom nekih današnjih međunarodnih centara moći. To se iskorjenjivanje – uslijed nemogućnosti održivog povratka, u poratnom vremenu, nažalost ozakonilo također i uz pristanak legalnih i legitimnih predstavnika hrvatskog naroda, što brojni naši vjernici doživljavaju osobito bolno”, kazao je biskup Komarica napominjući kako se priča da bi uskoro mogla biti donesena odluka „da je famozni Anex 7 Daytonskog mirovnog sporazuma završen” što „znači da se unatoč mnogobrojnim intervencijama posljednjih trojice papā – sv. Ivana Pavla II, Benedikta XVI i Franje, te još mnogobrojnih naših zajedničkih apela, molbi i traženja, za područje jedne polovine BiH, iz koje je nasilno protjerano više od 90% katoličke populacije, a nije omogućeno da doživi održivi povratak niti 3% od protjeranih, nakana uništavača Katoličke Crkve u ovoj zemlji i ostvaruje”.
„Od oko 220 000 katolika sada, 23 godine nakon rata tek ih je nešto više od 8 000. Vjerujem da se s tom teškom nepravdom nikako ne možemo pomiriti. Valja nam i dalje moliti i zajedno raditi da se ova povijesna dalekosežna nepravda barem donekle smanji”, rekao je biskup Komarica, javila je KTA.