Svi na jednoj strani, Dragan Čović i HDZ na drugoj, u najkraćem je rezime sinoćnjih petosatnih razgovora lidera pet stranaka kojima su prisustvovali američka ambasadorica u BiH Maureen Cormack i šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Wigemark.
Lider Demokratske fronte Željko Komšić u razgovoru za Index.ba kaže da kada bi uprostio model koji nudi Čović onda bi ispalo da ni kardinal Vinko Puljić ne bi mogao biti izabran u Dom naroda ili u Predsjedništvo BiH.
-Nije mi cilj da budem maliciozan, ali to je jednostavno tako. Moram ovako pričati da bi ljudi shvatili o čemu se radi. Koncept koji nudi HDZ, a za njega uporište traži u odluci Ustavnog suda BiH podrazumijeva apsolutnu dominaciju etničkog, te da se BiH uredi na način na koji nije uređena Dejtonskim sporazumom. Ovo je borba, sudar dva koncepta, jednog koji nije pobijedio čak ni u ratu, a to je da budemo podijeljeni u nacionalne torove, i drugog koji podrazumijeva evropski standard u kojem je pojedinac bitan, navodi Komšić.
Na upit, zašto je Čović bio ljut nakon sastanka, te što je neuobičajeno za njega, nije se obratio novinarima, Komšić kaže:
-Nije se naljutio više nego to obično radi. Nije mu bilo drago, zato što stranci ne daju da se u priču sada uvede i izbor člana Predsjedništva BiH. Razgovori su tekli u granicama pristojnosti, argumenti su se iznosili. Nismo napravili nikakav pomak, te je na kraju dogovoreno da se zatraži mišljenje Venecijanske komisije. Ljudi iz Evropske komisije preuzeli su na sebe obavezu da kontaktiraju Venecijansku komisiju. Oni će doći na naš novi sastanak i iznijet će svoje stavove. Mi već imamo mišljenje, protiv su načina na koji je Ustavni sud odlučio u apelaciji Bože Ljubića. Dragan Čović ima cilj da dobije više od onoga što je Ustavni sud rekao, kaže Komšić.
Napominje da Venecijanska komisija samo daje mišljenje, te da ne rješava nikakve probleme niti sporove.
-Nećemo mi dobiti gotove prijedloge kako bi nešto trebalo biti. Kao i do sada, Venecijanska komisija će samo dati mišljenje da li je rješenje u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ništa novoga nećemo saznati, jer ponavljam, mi to mišljenje već imamo, navodi Komšić.
Podsjeća, da lideri stranaka ne razgovaraju o izmjenama kompletnog Izbornog zakona, već samo jednog njegovog dijela.
Na upit, da li se izmjene tog dijela Izbornog zakona mogu usvojiti i nakon što Centralna izborna komisija donese odluku o održavanju izbora, Komšić kaže da je teoretski to moguće, a da li je pametno to tako uraditi, drugo je pitanje.
-Sve do održavanja izbora može se to uraditi, kada stvari posmatramo formalno pravno. E sad je upitno da li je to demokratski standard. U razvijenim zemljama vlada nepisano pravilo da se u izbornoj godini ne mijenjaju izborni zakoni. Da li usvajanje u narednim mjesecima može narušiti samu regularnost izbornog procesa, druga je stvar, ističe Komšić.
(Edina Latif)