Željko Komšić bit će kandidat za člana Predsjedništva BiH na narednim izborima 2018. godine, čime su se ostvarili Čovićevi najveći strahovi.
-Četvrta godina ide sa ovim sazivom Predsjedništva BIH, i postaje mučno gledati kako je rezultat u Predsjedništvu 2:1 protiv Bosne i Hercegovine. Moje mišljenje je da u Predsjedništvu treba biti minimalno 2:1 u korist BiH. Druga stvar, ove ucjene sa izbornim zakonom, stvar koja ozbiljno treba da promijeni koncept BiH, da uvedu jednu, ne političku – nego historijsku činjenicu, stvarno nisu nešto što čovjek može tek tako da istrpi i pređe preko toga. Te ucjene se moraju zaustaviti, kazao je Komšić za N1.
Lider HDZ BiH i HNS-a Dragan Čović koristi svaku priliku kako bi potencirao da Komšić u dva mandata u Predsjedništvu BiH ( od 2006. do 2014.) nije bio legitimni predstavnik Hrvata ( ma šta to značilo). Na to prvi čovjek Demokratske fronte kaže:
-Ja sam po Ustavu bio član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Ustav BiH ne poznaje predstavnike, nego pripadnike. Dok je tako – tako treba i raditi i živjeti i postupati u BiH, poštujući Ustav, ne duh Ustava – nego slovo Ustava.
Komšićev eventualni izbor za člana Predsjedništva BiH, smatra politički analitičar Slaven Kovačević, bio bi u skladu sa europskim vrijednostima.
-Ne bi bio u suprotnosti sa europskim izbornim principima i standardima, dok je zapravo prijedlog HDZ-a za izmjene Izbornog zakona BiH, kao i njihovo političkog djelovanje koje potiče diskriminaciju, u potpunoj suprotnosti sa temeljnim europskim vrijednostima i nije u skladu sa zaključcima Vijeća Europske unije, pojašnjava Kovačević.
Ističe da se diskriminacija može posmatrati na dva nivoa. Kao prvo, to je što prijedlog za izbor člana Predsjedništva BiH koristi nepostojeću teorijsku frazu “legitimni predstavnici naroda”.
-To kao politički fenomen ne postoji u političkom sistemu ni jedne zemlje svijeta. Otvoreno mogu reći da se pri tome misli na legitimne predstavnike HDZ-a, što znači da oni to prema sebi štimaju i to tako što bi uveli virtualne izborne jedinice A, B i C. I kao drugo, kada je riječ o Domu naroda, očigledno je politika HDZ BiH orjentisala se da ako ne prođe njihov prijedlog za izbor člana Predsjedništva BiH direktnim glasanjem, vrlo brzo će početi potencirati indirektni izbor člana Predsjedništva u Parlamentu BiH. U prevodu Čović bi pokušao preuzeti entitetski Dom naroda FBiH odakle se delegiraju delegate za državni Dom naroda, navodi Kovačević.
ŠTA KAŽE IZBORNI ZAKON
Prema Izbornom zakonu BiH članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije BiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata-, biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u FBiH. Birač upisan u Centralni birački spisak da glasa u FBiH može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Izabran je bošnjački i hrvatski kandidat koji dobije najveći broj glasova među kandidatima iz istog konstitutivnog naroda.
STATISTIKA
Na Općim izborima 2006. godine u utrci za člana Predsjedništva BiH pobijedio je Željko Komšić sa osvojenih 116.602 glasa, dok je ostalih pet kandidata osvojilo blizu 175.000 glasova. Te godine kandidat HDZ BiH bio je Ivo Miro Jović sa osvojenih 76.681 glas.
Na Općim izborima 2010. godine Komšić je doslovno pomeo svoje protukandidate, i dobio povjerenje 337.065 glasača. HDZ-ova Borjana Krišto tada je osvojila 109.758 glasova, dok je ostalih pet kandidata osvojilo blizu 110.000 glasova.
Na Općim izborima 2014. godine predsjednik HDZ-a Dragan Čović pobijedio je sa 128.053 glasa, dok su njegova tri protukandidata imala blizu 120.000 glasova.
(Edina Latif)