Miro Lazović: Čović pokušava diskreditirati političke partije iz Sarajeva i homogenizirati Hrvate

39

Član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović izjavio je da bi reduciranjem ovlasti Domu naroda Parlamenta FBiH, kako predlažu SDP, SBB, DF i SDA vodilo stvaranju bošnjačkog entiteta u Federaciji BiH, „jednako kao što je to danas Republika Srpska za Srbe“. On je kazao da “bošnjačke stranke” šalju jasnu poruku da od Federacije BiH žele napraviti bošnjački entitet. Slične poruke došle su i od drugih visokopozicioniranih članova HDZ-a BiH. Iz HDZ-a ističu da su SDP, DF, SBB i SDA bošnjačke partije.

“Ako bi se željele praviti paralele s Republikom Srpskom na način kako je to istaknuto, onda je jasno da bošnjačke stranke šalju jasnu poruku da od Federacije BiH žele napraviti bošnjački entitet”, rekao je Čović.

Član Predsjedništva SDP-a BiH Miro Lazović smatra da nazivanje SDP-a bošnjačkom strankom ima za cilj diskreditaciju te političke partije kod glasača iz drugih naroda, jer SDP zagovara drugačiji politički koncept od Čovića i HNS-a.

„Cilj je diskreditacija SDP-a i DF-a, i svih ostalih političkih partija koje dolaze iz Sarajeva, a koje zagovaraju drugačiji koncept u odnosu na koncept HNS-a“, kaže Lazović u intervjuu za novinsku agenciju Patria.

Izjave koje u kontinuitetu šalju prvaci HDZ-a, a u kojima se ističe da je građanska država opasnost za hrvatski narod, da građanska država znači nestanak Hrvata – izjava Borjane Krišto – da građanska država znači islamsku državu – izjava Dragana Čovića – za Lazovića su uglavnom u funkciji manipulacije.

„Karakter jedne političke partije ne oslikava se po etničkom broju njenih članova, već po tome kakav je ideološki cilj te partije. SDP ne može biti bošnjačka partija bez obzira što su veliki broj članova te partije Bošnjaci… SDP svojom ideološkom i programskom opredijeljenošću ruši koncept nacionalne i teritorijalne homogenizacije koju zagovara Dragan Čović“, kaže Lazović.

On ističe da ovakve i slične izjave su prije svega u funkciji manipulacije i homogenizacije vlastitog naroda, a s druge strane da se izvrši pritisak, kako na političke odnose u BiH tako i u regionu, kako bi se dobila podrška za izmjene i dopune Izbornog zakona na način kako to predlaže HNS.

Lazović smatra da javnost treba podsjetiti na to da Dragan Čović u zadnje dvije godine daje izjave kako se Hrvatski narod treba vratiti ideološkoj matrici Mate Bobana, te da je nakon presude Prliću i ostalim otvoreno rekao da reformska agenda mora sačekati dok se ne riješi Izborni zakon i dok se Hrvati politički ne homogeniziraju.

Lazović ocjenjuje kako te izjave nisu u skladu sa Čovićevim imidžom koji pokušava stvoriti, a to je da su HDZ-ovci i on  promicatelji evropskih vrijednosti.

„Evropske vrijednosti idu ka građanskom principu, na način da svaki građanin može biti biran i da može birati, a to je u suprotnosti sa prijedlogom/izmjena Izbornog zakona BiH/ Čovića i HNS-a“, ističe Lazović, dodajući da je konačno došlo vrijeme da Čović kao „promicatelj evropskih vrijednosti“ prihvati evropske standarde i principe.

U prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH probosanske stranke, između ostalog traže da se reducira uloga Doma naroda FBiH samo na odlučivanje o nacionalnim pitanjima, jer taj dom sada ima ovlasti kao i Predstavnički dom FBiH, što nije praksa u modernim evropskim zemljama.

S druge strane HDZ izmjene predlaže na način da se glasači podijele po etničkom principu, što je neprihvatljivo probosanskim strankama.