Mirsada Župani ostvarila “austrijski san”: Počela je kao čistačica, danas je gradska vijećnica i uspješna socijalna radnica

Preporučujemo

-Kao dijete „zlatnih 60-ih“ imala sam skoro idilično djetinjstvo i tinejdžersko vrijeme na obalama moje voljene Drine. Nakon završene Ekonomske škole u Zvorniku studirala sam pravo u Sarajevu. Za te dane u šeheru me vežu posebne i lijepe uspomene. Nažalost, i moj život, kao i životi mnogih na tim prostorima ´92 dobio je neželjenu prekretnicu. Slijedilo je izbjeglištvo u Austriju, učenje jezika…., ovako svoju životnu priču počinje Mirsada Župani-Zulić.

Učila je jezik, i istovremeno radila kao čistačica u McDonald`su. Danas je Mirsada gradska vijećnica, i zaposlena na mjestu referentice kod Specijalnog ureda pokrajine Donja Austrija za prevenciju svih vrsta ovisnosti. Put koji je prešla proteklih 26 godina bio je trnovit i težak.

- -

-Po dolasku u Austriju udala sam se, i rodila dvoje djece, sina Harrisa (24) i kćerku Eminu (22). Smjenjivali su se poslovi, studirala sam, učila dalje jezik… Tipična sudbina svih onih koji moraju napustiti svoju domovinu. Ponekad mislim da smo svi mi, koji smo doživjeli rat na tim prostorima, skoro očajno pokušali i pokušavamo nadoknaditi to ukradeno, oteto i uništeno vrijeme pa živimo tempom „za dva života“. Moj život nije ništa posebno u odnosu na druge, osim što je za mene poseban, jer je moj i ja ga pokušavam „režirati“ onoliko i onako kako mi je moguće – ostalo je sve sudbina i u Božijim rukama. Bilo mi je najvažnije i danas mi je to prioritet, da sam autentična, svoja, ja …. Na svim jezicima, u svakom okruženju, u svim situacijama. Sa 50 godina života mogu zadovoljno zaključiti da mi je to dobro uspjelo, priča nam Mirsada.

Pitamo je, šta je presudilo da se počne baviti politikom.

Došla sam ovdje bez da sam znala riječ njemačkog, bila sam totalno „nepismena“  i bila sam očajna, bijesna i izgubljena zbog toga. Na početku nisam htjela učiti jezik, jer sam mislila „ne treba mi, hoću nazad“. Kad je moj život ovdje „pustio korjene“ zanteresovala sam se za sredinu gdje sam. Počela sam upoznavati socijalni, kulturološki i politički sistem moje nove sredine i angažovat se u različitim NVO. Kad su mi socijalisti ponudili da se kandidujem na izborima za gradsku skupštinu, prihvatila sam. Bilo mi je važno da „probijem led“ za generacije koje vode porijeklo sa naših prostora. Osim toga, rado učestvujem u osmišljavanju i provođenju raznih projekata. Kao socijalna radnica znam gdje su problemi u tom sektoru, tako da mogu doprinijeti u iznalaženju optimalnih rješenja. Važno mi je da budem korisna zajednici i moj angažman u politici mi to omogućuje, kaže Mirsada.

- -

Sa pozicije gradske vijećnice, ističe, može itekako utjecati na stanje u svojoj lokalnoj zajednici.

-U mojoj političkoj funkciji imam dva glavna, kao i mnoga dodatna polja djelovanja: kao vijećnica zastupljena sam u odsjeku za socijalna, porodična, zdravstvena kao i pitanja integracije; nadalje sam članica u odsjeku za kulturu, obrazovanje, omladinu i sport, kao i u odsjeku za pravna pitanja. U tim odsjecima se razmatraju sva pitanja i donose odluke i rješenja vezana za sve navedene tematske oblasti. Tu imam mogućnost svoj „know-how“, svoja iskustva i lično mišljenje staviti u službu zajednice i aktivno utičem u donošenju odluka na nivou grada.

Kao predsjedavajuća jednog odsjeka svoje partije ja sam istovremeno odgovorna vijećnica za jedan dio grada, oko 1100 domaćinstava, gdje sam prva adresa za bilo koje pitanje komunalne uprave: od ulične rasvjete, do ograničenja brzine, želje za dodatnom klupom u parku …. I u toj funkciji nema teme koja mi je banalna ili nevažna, jer su me ti ljudi birali u gradsku skupštinu, dali mi svoje povjerenje i izabrali me sa apsolutnom većinom. Organizujem i učestvujem na raznim manifestacijama, čestitam građanima „okrugle rođendane“ i dodjeljujem pehare na sportskim manifestacijama. Iako je to intenzivan medijski angažman, koji je naravno i te kako važan, puno mi je važniji direktan kontakt sa građanima, jer tako najbolje mogu saznati da li i kako dobro funkcioniše moja opština, odnosno gdje se moj angažman u narednom periodu treba koncentrisati, navodi Mirsada.

Govoreći o migrantima u Austriji, kaže, da su neki problemi skoro svim migrantima zajednički, kao na primjer jezička barijera.

-Neke grupe migranata imaju dodatni problem „kulturološkog šoka“ jer dolaze iz sredina gdje se mentalitet, kultura ponašanja i vrijednosti totalno razlikuju u odnosu na novu sredinu, tako da vrlo brzo i često dolaze u različite konflikte situacije i imaju izuzetne poteškoće da se „uklope“ u novu sredinu, pojašnjava Mirsada.

Jačanje desnice u Evropi, sve više se, kaže naša sagovornica, osjeća i u Austriji.

Ipak, mogu sa ponosom reći, da su u mom gradu, koji je glavni grad pokrajine Donja Austrija, svi ljudi dobro došli. Mi smo ovdje u St. Pölten-u 2015. prihvatili mnoge izbjeglice, koje su danas odlično integrisane. Na izborima 2016. smo odnijeli apsolutnu pobjedu, desničari su kod nas manja opozicija. Ipak, mi nismo izolovana sredina i naravno da sva dešavanja na pokrajinskom i državnom nivou imaju utjecaj i na naš grad. Migranti imaju sve teže uslove da dobiju boravišni status, ukidaju se mnogi kursevi za učenje njemačkog jezika, čime se dodatno otežava njihova šansa za nalaženje radnog mjesta. Sve više zabrana a sve manje pomoći je „politički trend“ koji slijedi ova naša sadašnja Vlada u Austriji, što nikako ne može biti trajno rješenje problema, odnosno bolje rečeno izazova migracije. To su dešavanja koja su kompleksna i ovisna o mnogim geopolitičkim, klimatskim i inim faktorima, na koja se moraju naći evropski odgovori i rješenja. Podizanje zidova i zatvaranje granica nikad ne može i ne treba biti rješenje. Svaki čovjek koji izgubi život boreći se za „bolji život“ u Evropi trajna je sramota za sve nas!, poručuje Mirsada.

O sve intenzivnijem iseljavanju građana BiH, u evropske zemlje Mirsada kaže da su migraciona kretanja moderni fenomen.

-Oduvijek su ljudi kretali „trbuhom za kruhom“ ili su bježali od raznih nedaća: rata, gladi, neimaštine, diktatura, protjerivanja…. Mislim da niko ne napušta sredinu gdje je „ svoj na svome“ iz hira, nego uvijek iz neke nevolje.

Sa zabrinutošću  pratim iseljavanje mladih, obrazovanih ljudi, kako iz BiH, tako i iz svih ostalih zemalja regiona. Kreću sa nadom u „bolje sutra“ a vrlo često bivaju konfrontirani sa jednom drugom stvarnošću: neadekvantnim radnim mjestima, bivaju jako loše plaćeni, imaju loše radne uslove i izuzetno težak start.

Ali, politika u regionu nosi veliki dio odgovornosti za ta dešavanja: korupcija i praćenje isključivo stranačkih interesa nikad ne smije imati prioritet u političkom djelavanju. Svi nosioci političke odgovornosti moraju naći rješenja da mladi vide i nadu perspektive za sebe u svojim državama. Nova radna mjesta, izgradnja infrastrukture, zdravstva i adekvatno obrazovanje  trebaju biti zajednički cilj i prioritet svih. Jer mislim da ta inflacija akademski obrazovanih ne svjedoči o jednoj obrazovnoj politici koja prati potrebe prostora. Zajednica ne treba samo akademike, nego i osobe koje su zanatlije, prodavaci, poljoprivrednici, poduzetnici itd. Poznato mi je da ljudi uzimaju kredite da bi im djeca bila akademici?! Po mom ličnom mišljenju je to jedna inflacija fakultetskog obrazovanja za kojom u tom obimu nema potrebe na tržištu rada. Odgovorni su ovdje pozvani ponuditi druga, bolja rješenja.

S druge strane, kao što sam već rekla, iseljavanje je oduvijek pratilo ljude sa ovih prostora, nekad intenzivnije nekad u manjem obimu. Nadam se da će se iseljavanje mladih sa prostora Balkana u dogledno vrijeme opet smanjiti i stabilizovati, veli Mirsada.

Uslovi za dobijanje radne dozvole u Austriji su pooštreni 

Koliko se u posljednjih dvije godine povećao broj državljana BiH koji su u potrazi za boljim životom došli u Austriju? 

-Tačni brojevi mi nisu poznati. Mislim da većina idu za Njemačku, u Austriji su uslovi za dobijanje radne dozvole izuzetno pooštreni, tako da je Austrija kao cilj iseljavanja sve manje atraktivna. Ovdje bh. građani dolaze uglavnom preko mogućnosti „spajanja porodica“ kao i u svrhu studiranja ili specijalizacije, koji još dobro funkcionišu. Ti brojevi su stabilni i nemam informacije da su se u zadnje dvije godine povećali.

(E.L.)

Najnovije

Veliki dio Sarajeva cijeli dan bez vode, radovi neće biti gotovi do jutarnjih sati

Dijelovi Sarajeva od jutros su bez vode zbog izvođenja radova na uvezivanju dijela rekonstruisanog potisnog cjevovoda DN 700 za...