Aktuelni članovi Centralne izborne komisije 5. jula na sjednici Predstavničkog doma morat će odgovoriti na pitanja koja se posljednjih mjeseci protežu kroz medije, ali i policijske agencije i to u okviru dvije tačke dnevnog reda.
Predlagači prve tačke pod nazivom Informacija o aktuelnoj poziciji, ocjeni spremnosti i sposobnosti Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) da organizira i provede fer izbore u oktobru 2018. godine predložili su Senad Šepić, Hanka Vajzović, Jasmin Emrić i Zaim Backović. Raspravu o radu, aktivnostima i postupcima CIK-a BiH u svjetlu predstojećih općih izbora i potrebe da budu organizirani u fer i poštenoj atmosferi u okrivu druge tačke predložili su poslanici Damir Arnaut i Saša Magazinović.
Između ostalog razgovarat će se o nestalim izbornim listićima, piše NAP.
– Putem medija je objavljena informacija da izvještaj Komisije za popis iz 2014. godine dokazuje da je najmanje 35,8 tona papira, nabavljenog za štampanje glasačkih listića, nestalo iz skladišta Centralne izborne komisije (CIK) BiH. lako iz CIK-a tvrde da su ovi podaci netačni, dokument potvrđuje tvrdnje o nestanku listića. Preračunato u izborni materijal, od nestalog papira moglo se odštampati najmanje pola miliona glasačkih listića.
Iz Centralne izborne komisije BiH pak, ističu da su svi dosadašnji detaljni izvještaji o provođenju zakona u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH, da su svi dosadašnji izvještaji o izvršenoj reviziji Centralne izborne komisije BiH pozitivni, te da je rad Centralne izborne komisije BiH kontinuirano podložan provjerama nadležnih državnih organa.Ipak, sumnja u regularnost CIK-a je prisutna. Navedeni slučaj sa nestankom glasačkog materijala nije jedini argumente sumnje. Tu je i plasiranje dokumenta oko rješenja za Dom naroda FBiH, po kojem nijedan Hrvat iz Sarajeva ne može dobiti mjesto u Domu naroda – navodi se u materijalu za sjednicu.
Također, predlagači navode da „mjesto ne može pripasti niti Bošnjaku iz Hercegovine, pa dolazimo do toga da oni nad kojima su izvršeni najstrašniji zločini, biti protjerani, zatvarani u logore i što je Međunarodni sud pravde osudio kao udruženi zločinački poduhvat, da ti ljudi sad ponovo nemaju mogućnost da budu birani u svojoj zemlji. To je ponovni zločin nad tim narodom i za takve pokušaje manipulacija neko mora odgovarati“.
Informaciju o uvođenju elektronskog glasanja u izborni proces u BiH također je jedna od tema. CIK nije dao pozitivan stav prema prijedlogu kojeg je grupa poslanika uputila u proceduru usvajanja, a prema kojem je na izborima u oktobru ove godine trebalo biti skeniranje glasačkih listića.