Za manje od mjesec dana Bosna i Hercegovina je dva puta bila tema razgovora ministara vanjskih poslova EU-a. Zasjedanje Vijeća EU-a u studenome prošlo je u znaku inicijative Hrvatske na prioritetnoj ustavnoj primjeni rezultata izbora i reformi Izbornog zakona, piše DW.
Decembarskoj raspravi ministara zemalja članica prethodilo je otvoreno pismo tri bivša visoka predstavnika međunarodne zajednice u BiH koji su upozorili EU na miješanje Hrvatske u unutarnja pitanja BiH.
Šefica diplomacije EU-a Federica Mogherini, kojoj je otvoreno pismo i bilo upućeno, kaže da se, za početak, lideri u BiH moraju ohrabriti i preuzeti odgovornost te što prije formirati vlast kako bi nastavili s reformskom agednom u zemlji.
”Bila sam svjedok neočekivano dobrih koraka koje je BiH uspjela ostvariti u razdoblju od 2014. godine do danas. Naravno da poslije izbora ima poteškoća. Država ima specifično uređenje, ali sam i pored toga uvjerena da lideri kao i narod u BiH mogu ujedinjeni napredovati u reformama”, poručila je Mogherini.
Ona je ocijenila da će i pitanje izbora u BiH morati biti rješavano ”što je prije moguće”, ali tek pošto se uspostavi vlast i nastavi reformski proces.
”Potrebno je naći pravi balans između jedinstvenog uređenja zemlje i EU standarda. Kada se formira vlast i reformska agenda nastavi, vjerujem da će i ovo pitanje biti rješavano na kooperativan način”, zaključila je Mogherini.
Hrvatska odbacila otvoreno pismo
Iz ureda Federice Mogherini potvrdili su za DW da je ona razmotrila otvoreno pismo tri nekadašnja visoka predstavnika u BiH i naglasili su da se pozicija EU-a nije promijenila.
”Legalnost izbornog procesa za članove Predsjedništva BiH se ne dovodi u pitanje. Mi ponavljamo neophodnost brzog formiranja zakonodavnih i izvršnih tijela vlasti, uključujući i iznalaženje rješenja kada je riječ o Domu naroda Federacije BiH. EU ostaje posvećen pružanju podrške vlastima u BiH na iznalaženju rješenja za reformu izbornog zakonodavstva u skladu s odlukom domaćih sudova i vladavinom prava, a u cilju ispunjavanja odluka međunarodnih sudova i europskih standarda”, izjavila je za DW glasnogovornica Europske komisije Maja Kocijančić.
Otvoreno pismo nekadašnjih visokih predstavnika Paddyja Ashdowna, Christiana Schwarz-Schillinga i Carla Bildta ministri vanjskih poslova EU-a tijekom rasprave o BiH ”nisu ni spominjali”, izjavila je hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić.
”Ja sam se samo na njega pozvala odbacujući ga i smatrajući ga zaista neprimjerenim i prema Hrvatskoj, ali i prema institucijama EU-a s obzirom da se miješa u njihov rad i odluke. Očigledno da pismo nije imalo učinak koji se želio”, zaključila je Pejčinović Burić.
Ona je navela da su u raspravi o BiH u Vijeću EU-a ”spomenute najvažnije teme”, od formiranja vlasti preko izbornog zakona i reformske agende.
”Hrvatska je ponovila stav da je važno da se što prije pristupi izmjeni izbornog zakona, a da se u implementaciji izbornih rezultata mora primijeniti presuda Ustavnog suda u slučaju Ljubić, a vezano za formiranje Doma naroda Federacije”, kaže Pejčinović Burić.
Ocjenjujući da je Ustavni sud zaključio kako je ovo načelo ”natkriljujuće” i da važi i za druga pitanja kada je riječ o ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, Pejčinović Burić je u Bruxellesu ponovo izrazila nadu da će ono biti primijenjeno u provedbi izbornih rezultata na svim razinama u BiH.
Lajčak: Politizacija situacije na štetu Hrvata u BiH
Miroslav Lajčak,slovački ministar vanjskih poslova i također bivši visoki predstavnik u BiH, poručio je da se EU mora ozbiljno pozabaviti situacijom u BiH jer postoji ”sukob između Dejtonskog sporazuma koji je činjenica i europskih očekivanja što je budućnost BiH”. On kaže da je upoznat s otvorenim pismom iako njemu ”nisu predložili da ga potpiše”.
”Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH politizacija njihove situacije. Treba se raditi na tome da se oni osjećaju ravnopravnima, da osjećaju da imaju svoju političku reprezentaciju i da nemaju tih problema koje oni očigledno imaju”, kaže Lajčak.
On je ocijenio da dosadašnji način komunikacije ”samo pogoršava stvari” u BiH, ali i da je činjenica da izbor Željka Komšića kao predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH nije u duhu Dejtonskog sporazuma.
“Taj izbor je u skladu s pismom, ali ne i duhom Dejtonskog ustava. Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i da kao rezultat toga Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svog člana Predsjedništva”, kaže Lajčak.
On je poručio da se sukob između ”dejtonske stvarnosti” i ”europske budućnosti” BiH mora rješavati sustavno i da je jedno od prvih očekivanja od BiH da se poslije formiranja vlasti rješava pitanje Izbornog zakona. U EU kažu da su povodom postizborne situacije u BiH u kontaktu „sa svim čimbenicima, uključujući i zemlje članice”.
U Vijeću ministara EU-a i ovoga puta naglašavaju svoju posvećenost perspektivi BiH kao ”suverene, ujedinjene i jedinstvene” države. Ponavlja se zahtjev svim političkim domaćim liderima da se ”konstruktivno angažiraju” na formiranju vlasti u zemlji kako bi se omogućio ”nastavak reformskog procesa i puta BiH ka EU-u”. Napominje se da je u tijeku izrada mišljenja Europske komisije o ispunjenosti uvjeta za kandidatski status BiH, koje bi trebalo biti gotovo iduće godine, a da je trenutni prioritet države formiranje svih razina vlasti s posebnim naglaskom na ”nalaženje rješenja za Dom naroda Federacije BiH”.
”Važno je da BiH ima vlast na svim razinama kako bi napredovala u svom reformskom programu, ali i razumijemo potrebu za izbornim zakonom. Ostajemo posvećeni osiguravanju podrške vlastima da nađu održivo rješenje za formiranje izbornog zakona u skladu s domaćim i međunarodnim sudovima i vladavinom prava”, zaključuje se u Vijeću EU-a.