Na korak do potpune propasti: Ko će biti kriv ako GIKIL-a više ne bude?

71

Problemi u Global Ispat Koksnoj Industriji Lukavac (GIKIL) iz dana u dan se sve više gomilaju.

Ugovori s poslovnim partnerima ističu, a s obzirom na to da uprava kompanije uopšte ne funkcioniše, dokumente nema ko potpisati.

Međutim, to nije jedini problem i isplata plaća je otežana, a radnicima kasni i naknada za topli obrok.

Stvari u ovoj kompaniji krenule su nizbrdo nakon hapšenja sedam članova uprave GIKIL-a, koji se sumnjiče za organizirani kriminal.

Uprava kompanije nije konstituisana, a za sada nije poznato ni kada će biti, što predstavlja jednu od najvećih kočnica u nesmetanom funkcionisanju GIKIL-a.

“Fabrike u GIKIL-u rade, međutim sve je to nesigurno, jer nemamo dugoročnih ugovora s najvećim poslovnim partnerom iz Smedereva. Višemilionske iznose za ugovore sada nema ko odobriti, a radnici su zabrinuti, kao i sindikat. Isplata plaća je i dalje otežana, a sada prvi put javno kažem da nama duguju i isplata jednog toplog obroka. Već smo uputili dopis da se to mora iznivelisati do kraja ovog mjeseca”, kazao je za Klix.ba predsjednik Sindikalne organizacije GIKIL-a Mirsad Imamović.

Od radnika GIKL-a se sve glasnije može čuti da se ovaj nekadašnji gigant nalazi na korak od potpune propasti. Radnici od Vlade Tuzlanskog kantona traže da se aktivno uključi u rješavanje problema te da pronađe strateškog partnera koji će GIKIL izvući iz dubioze.

Međutim, iz Kantonalne vlade poručuju da su u ovom slučaju njihove ruke vezane i da je sada sve na stečajnom upravniku u kompaniji HKH koja je u stečaju, a iz koje je proizašao GIKIL.

S druge strane, iz Sindikalne organizacije GIKIL-a kažu da su u ranijim slučajevima i vladama na višim nivoima vlasti ruke bile svezane, međutim rješenja za izlazak kompanija iz krize su se pronalazila.

“Oni kao jedni od osnivača ovom kompanijom mogu upravljati preko svojih poluga, odnosno članova uprave. Neka oni sada osiguraju održavanje sjednice Skupštine društva kako bi se osiguralo formiranje nadzornog odbora. Nakon toga ćemo vidjeti kako dalje, a realno je da ova kompanija može još dugo živjeti”, navodi Imamović.

U prvi plan je istaknuta neophodnost da oko 1.000 radnika zaposlenih u GIKIL-u ostane na svojim radnim mjestima, jer Vlada Tuzlanskog kantona bi trebala voditi računa o svakom radnom mjestu koje ima.

Paradoks cijelog slučaja oko GIKL-a je to što se ova firma podigla iz pepela upravo stranim ulaganjem, a provedeno je kroz partnerstvo sa domaćom firmom. U međuvremenu domaća firma je otišla u stečaj i za to niko nije odgovarao. Stečajni upravnik je tužio stranog partnera i pravosuđe je krenulo u lov na njega.

I dok su mnoge firme u BiH do temelja uništene, i u njima niko više ne radi, problem su partneri koji su obezbijedili posao za hiljadu radnika. Jednoj takvoj firmi uhapsili su upravu neshvatajući da će takvim odnosom napraviti novi Aluminij i veću štetu od one za koju se sumjiče članovi uprave GIKIL-a.

Podsjećamo, u grupi osumnjičenih se nalaze Pramod Mittal, bivši predsjednik Nadzornog odbora i još dva člana uprave kompanije Rajib Das i Paramesh Bhattacharyy, zatim članovi nekadašnjeg Nadzornog odbora Ivan Vukšić, Ivana Bunoza i Mate Pavković, sekretarica kompanije Erna Mehmedović i Mittalova kćerka Shristi Mittal.

Svi spomenuti su se našli iza zatvorskih rešetaka, ali su naknadno pušteni na slobodu uz određene mjere zabrane.

Ko će biti kriv ukoliko se osumnjičeni oslobode, a GIKIL se ugasi i hiljadu radnika, ostane bez posla ?

(Klix.ba/ Index.ba)