Piše: Dino PROHIĆ
Izbjeglička kriza koja već neko vrijeme potresa Evropu, stigla je i u BiH. Naravno, kao snijeg u januaru i izbjeglički val uhvatio je bh. političare nespremnim. No to ih ne spriječava da izbjeglicama trguju za jeftine političke poene.
Izbjegličke krize nisu ništa novo. Dođe to tako periodično, pošalje talas šoka kroz razne, uglavnom zapadne zemlje, i onda se sve to smiri. U periodu od samo nekoliko godina koliko sam radio sa imigrantima u Norveškoj sretao sam se sa talasim izbjeglica iz BiH (u kome sam i sam bio), Turaka iz Bugarske, Srba iz Hrvatske, Albanaca s Kosova…. svega je bilo do Sirije. Dolazili ljudi u Norvešku da se sklone od rata i razaranja. Neki su ostali, neki su se morali vratiti.
Sirijske izbjeglice počele su dolaziti do Norveške i Švedske 2015. godine. Naravno, sa njima došlo je još mnogo izbjeglica iz Afganistana i drugih žarišta na Bliskom Istoku. Interesantna je bila ruta kojom su izbjeglice stizale u Skandinaviju. Ranije je najvažnija izbjeglička ruta bila sa juga, preko Njemačke i Danske, te zračnim putem. Sada su najednom izbjeglice počele dolaziti sa sjevera, kroz Rusiju. Najfrekventniji prelaz je bio mjestu Storskog na krajnjem sjeveru Norveške. To je usput rečeno i jedini kopneni granični prelaz između Norveške i Rusije.
Izbjeglice su sa ruske strane stizale gotovo kao organizovano na biciklima. Naravno, dolazak nekih 20-ak hiljada ljudi doveo je i do opšte mobilizacije svih raspoloživih smještaja u cijeloj zemlji. Djeca koja su dolazila su po zakonu morala biti integrisana u škole od prvog dana. Uz mnogo znoja i truda, sve se to sredilo. Ostala je panika šta činiti u slučaju da se ostvare prognoze o 300.000 izbjeglica na putu za Norvešku? Podaci imigracijskih vlasti ukazivali su baš na taj broj, i po svemu sudeći su bili bazirani na podacima iz intervjua sa migrantima.
Interesantno je da su mnogi migranti izjavljivali da su se uputili baš u Skandinavske zemlje i Njemačku, gotovo kao da je to išlo organizovano.
Onda je talas izbjeglica stao. Potpuno. Do sada je ove godine u Norvešku došlo ih samo oko 800 ljudi, iz 68 država. Gotovo kao da je organizovano stalo.
Izbjeglica iz Sirije, ali i mnogih drugih zemalja ima jako puno u Turskoj, po nekim procjenama više miliona. Baš te godine su se Turci nešto dokačili sa Rusima i Siriji.
U toj 2015. EU je od Turske tražila pomoć u zaustavljanju izbjegličkog talasa. Erdogan se u oktobru 2015. sastao sa Donaldom Tuskom, Junckerom i još par njih te postigao dogovor po kome se od strane EU Turska priznaje kao “sigurna zemlja”. Time bi, između ostalog EU abolirala Tursku za kršenje ljudskih prava. Bilo je tu još par stinica koje je Erdogan izmuvao u Briselu, vezano za geostrateške interese.
Od 300.000 izbjeglica koji su trebali doći u Norvešku nije bilo ni traga ni glasa.
Razloge za dolazak migranata u BiH, šatorsko naselje baš ispred Vijećnice, onu pozorišnu predstavu sa transportom za Salakovac, treba potražiti bliže političkim vrhovima. Izbjeglička kriza samo prividno izaziva politički haos u BiH.
SDA, HDZ, SNDS jako dobro znaju šta rade pred izbore. Ako ne probude neumrli nacionalizam i strah od “anam njih”, postoji izvjesna mogućnost da stanovnicu BiH glasaju za nekog drugog.
Nemojte mrziti migrante. Oni su ipak samo u rangu one žvake koju su nam nekada na trafikama vraćali. Nečije jeftino sredstvo za raskusurivanje.